Ekonomisti o stanju u Hrvatskoj

SG – SPLITSKA BANKA: Nepovoljan trenutak pristupanja EU neutralizirat će pozitivne učinke, primjerice rast izvoza i izravnih stranih ulaganja, pad cijene zaduživanja, a ostatak će naglašeni samo izazovi.

Hrvoje Stojić, HYPO BANKA: Slabija inozemna potražnja zbog sinkroniziranih fiskalnih prilagodbi diljem eurozone i prihvatljiva dostupnost kapitala najveće su nepoznate.

Prema Stojiću – crno nam se piše! Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, očekuje lagan rast. To očito neće biti naglo oživljavanje, no zbog mogućnosti provedbe većih investicija u drugom dijelu 2013. moglo bi se skromno rasti. Nitko nema tako preciznu kuglu da može reći hoće li se taj rast predvidjeti baš u drugu decembar, no vrlo će se vjerojatno rasti. ‘Bolje’ ili ‘lošije’ vrijednosni su sudovi. Evo primjera: BDP je kumulativno pao u nekoliko godina za 10-ak posto. Dakle, danas smo na razini otprilike 2005. E, sad se sjetite tko je tada kukao, a kolač je približno jednak. Čini mi se da je ovaj pad prouzročio kolektivnu depresiju, no u prosjeku nismo siromašna zemlja. Ima, naravno, siromaštva, ali i dalje smo srednje razvijena zemlja. Trebali bismo zato tako razmišljati – uvjerava Škreb.

Najveći ‘mračnjak’ među analitičarima, prvo analitičko pero Hypo banke Hrvoje Stojić ostao je dosljedan sebi: BDP pada za najmanje 1,5 posto! I to uz nastavak rasta nezaposlenosti, pada realnog dohotka zbog fiskalnog stezanja i restrukturiranja tvrtki te razduživanja stanovništva i 2013., što će dodatno oslabiti osobnu potrošnju. Slabija inozemna potražnja zbog sinkroniziranih fiskalnih prilagodbi diljem eurozone i prihvatljiva dostupnost kapitala najveće su nepoznate. Ne samo da istaknuti faktori upućuju na pad BDP-a i 2013. nego i kretanja u okružju u kombinaciji s nedovoljno snažnim adresiranjem nekonkurentnosti te nepredvidljivošću razduživanja uglavnom nameću negativne rizike. U međuvremenu ne bi trebalo zanemariti srednjoročne pogodnosti fiskalne prilagodbe, strukturnih reformi te političko-ekonomsku katarzu, koje su nužne za rušenje premije rizika, oporavak investicijske klime te kreditne aktivnosti. U 2013. previđam oporavak investicija, no treba biti svjestan da je mnogo najavljenih projekata kapitalno intezivno, ne i radno, a u nekim situacijama upitna je dugoročna isplativost, što ne bi trebalo zanemariti u konačnom odlučivanju o pokretanju projekata. Uglavnom, trebalo bi stvarati povoljnije uvjete za investicije privatnog sektora jer on bolje raspoređuje oskudna sredstva i daje jasniju sliku o poslovnim klimi u zemlji – jasan je Stojić.

Zrinka Živković, RBA: Vrlo je teško procijeniti hoće li se dugonajavljenje investicije napokon pokrenuti i hoće li naposljetku u srednjoročnom razdoblju donijeti veću korist od troškova.

Guverner HNB-a Boris Vujčić donekle je uvjeren da bi ovogodišnje nepostojanje investicije mogle izroniti iz magle i zapravo kao jedina ‘živa’ komponenta potaknuti rast BDP-a od 0,3 posto. No takva skromna razina, razina statističke pogreške, ostavlja prostora i za spust ispod nule, jer ako sve visi o tankoj niti, a visi, sve su opcije otvorene. Dok većina ekonomista očekuje kakav-takav vjetar u leđa nakon ulaska u EU, Vujčić, koji je aktivno bio uključen u pregovaranje s EU, upozorava na to da stvari nisu crno-bijele. Naime, Unija je upravo započela nov godišnji ciklus koordinacije ekonomske politike, što uključuje i postupak u slučaju makroekonomsko neravnoteže. Konkretno, izradila je mehanizam koji provjerava makroekonomsko kretanje u pojedinoj zemlji. U njemu nema samo klasičnih pokazatelja poput stanja tekućeg računa platne bilance, međunarodnih ulaganja ili tečaja. Računaju se, primjerice, nominalni jedinični trošak rada (ili posredno, produktivnost), promjena cijena stambenih nekretnina, dug privatnog sektora, ukupne obveze financijskog sektora.

Hrvatska u to još nije službeno uključena, no nema sumnje da nas već promatraju. Kako stojimo prema tim pokazateljima? Čak i ne tako loše, osim u tri komponente: inozemnim ulaganjima, kojih uporno nema, izvozu i stopi nezaposlenosti.