Novca ima, projekata nedostaje

Zelena gradnja prilika je za hrvatsko stanovništvo, nova zaposlenja, važna je za očuvanje prirodnih izvora i raznolikosti. Nema druge mogućnosti za graditeljstvo: zelena gradnja postala je nov standard. Čulo se to na Desetome simpoziju o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj i Hrvatske gospodarske komore, besplatnoj edukaciji koja se ovaj put bavila fondovima Europske unije i domaćim izvorima financiranja održive gradnje.

Vesna Trnkop-Tanta, potpredsjednica za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU u HGK, naglasila je da je kriza jako pogodila sektor graditeljstva: građevinski radovi pali su za 40 posto i broj zaposlenih smanjio se za 30 tisuća. – I sami smo svjesni da je najviše objekata u Hrvatskoj sagrađeno do 1970., a takve zgrade teško mogu zadovoljiti zahtjeve novog vremena. Prosječna zgrada u Hrvatskoj troši dvostruko više energije od one u EU. Moramo smanjiti potrošnju energije – poručila je Trnkop-Tanta.

Zvonimir Savić, pomoćnik direktorice Centra za EU u HGK, istaknuo je mogućnosti financiranja zelene gradnje sredstvima iz strukturnih fondova i programa Unije.

Kako je rekao, cilj je kohezijske politike EU smanjenje razlika između regija zemalja EU. Za takvu politiku, koja se provodi s pomoću fondova, predviđeno je 376 milijardi eura.

• Jedanaest je tematskih ciljeva u koje mogu ulagati fondovi iz kohezijske politike. Među njima je važno pitanje smanjenja CO₂ u svim sektorima, što je i ulaznica Hrvatskoj za korištenje fondovskim sredstvima – rekao je Savić.

U studenome je prihvaćena nova direktiva o energetskoj učinkovitosti koja naglašava sve sektore: javni, kućanstva, opskrbu energije, industriju i usluge. Sadržava obvezu da se od 1. siječnja 2014. svake godine tri posto zgrada središnje države obnovi dubinskim mjerama.

• Nema dobrih projekata, to Hrvatskoj nedostaje. Nisu problem natječaji i provedba. Zgrade se bez novoga znanja ne mogu obnoviti ili sagraditi u skladu s energetskom učinkovitosti, a naš građevinski sektor to znanje danas nema, trebaju izobrazba i pomoć na svim razinama – upozorila je Ana Pavičić Kaselj, pomoćnica ministarice graditeljstva i prostornog uređenja.