Orbico

Za uporabu, osim ako ga se proguta u većoj količini. Upotrebljava u dopuštenim količinama, eugenol ublažava osip i još neke kožne tegobe pa se rabi i u proizvodnji losiona. Budući da su esencije iz cvijeća i biljaka prisutne u mnogim kozmetičkim preparatima, ograničavanje njihove uporabe ili potpunu zabranu kozmetička industrija smatra besmislenom. Pitaju se gdje je kraj zabranama i hoće li sljedeći na popisu biti psi i mačke zbog toga što su neki alergični na njihovu dlaku?

Ali mirisna paranoja ne drma samo Europu; pojam ‘histerija Halifax’ nastao je u Kanadi nakon zabrane uporabe parfema i dezodoransa. Prekršivši tu zabranu, 17-godišnji učenik koji je u školu došao nagelirane kose umalo je kazneno procesuiran. Miris gela silno je iritirao njegova profesora pa je tražio da se mladića kazneno procesira, što je uspio spriječiti Charles Low, predsjednik Canadian Cosmetic Toiletry and Fragrance Association, udrug proizvođača parfema, šampona i ostalih kozmetičkih preparata. Osim u Kanadi, teškoća s parfemima i ostalom mirisnom kozmetikom imaju i u Sjedinjenim Američkim Državama. Ni ondje nije preporučljivo namirisan doći u bolnicu, školu, ured, sud, javni promet i ostali javni prostor. Tako u restoranima postoje odvojeni prostori u koje je zabranjen ulazak osobama koje rabe parfem ili neki drugi mirisni kozmetički proizvod.

O zabrani mirisnih sredstava u deterdžentima, osvježivačima i sredstvima za čišćenje još se ne govori iako se oni rabe sve više. Opravdanje za uporabu parfema u javnim prostorima opravdava se statističkim podatkom da su unatrag 40 godina traženiji za deset puta. Zbog toga novi europski zakon o kozmetičkim sredstvima želi ozakoniti objavu sastojaka u mirisima na deklaraciji, iako neki sadrže čak 200-tinjak sastojaka.

Novim europskim zakonom o kozmetičkim sredstvima želi se ozakoniti objava sastojaka u mirisima na deklaraciji, iako neki sadrže čak 200-tinjak sastojaka. Industrija mirisa koja počiva na tajnim formulama neće se samo tako predati.

Anne Leetz, predstavnica Europske komisije za okoliš, opravdala je to tvrdnjom da o 86 posto sastojaka koji se rabe u parfemima nema dovoljno podataka pa se ne može ustanoviti jesu li štetni za okoliš, odnosno alergične osobe. Proizvođači parfema tvrde da je potrebno najmanje desetljeće da se ispita djeluju li štetno esencije i kemikalije u parfemima.

A što kažu liječnici o uporabi parfema i mirisa? – Kad spomenemo mirise, obično mislimo na ugodu koju izazivaju, međutim, nije uvijek tako. Osobe koje imaju poremećaj dišne služnice – hiperreaktivnost ili preosjetljivost – mogu na mirise reagirati kašljem ili gušenjem, osobito ako je riječ o visokoj koncentraciji hlapljivog aerosola u mikrookolišu. Stoga takvim bolesnicima ne treba preporučavati uporabu preparata na bazi eteričnih ulja – kaže mr. sc. Alma Rožman, doktorica medicine iz zagrebačke Poliklinike za bolesti dišnog sustava. Prevencija alergija podrazumijeva što manje alergena u okolišu i dobru zaštitu služnice dišnog trakta od utjecaja alergena, naglašava dr. Rožman. Poznato je da su najčešći alergeni iz okoliša pelud stabala, trava i korova. Peludna zrma u kontaktu s lebdećim česticama iz zraka imaju mnogo intenzivniji alergijski učinak, što znači da veća onečišćenost zraka jača njihovu alergijsku sposobnost.