Tektoniku Zemljinih ploča koje zagrijavaju njezinu unutrašnjost te tako, uz ostale faktore, zadržavaju vodu na površini planeta. Od osam zvijezda, kod sedam je utvrđeno da imaju veće količine torija nego na Suncu, a to znači i na njihovim planetima, pa znanstvenici pretpostavljaju da je i unutrašnjost tih planeta vjerojatno toplija od Zemljine.
Tektonika nas navodi da uzmemo u obzir mnogo širi spektar istraživanja nego što je položaj planeta u odnosu na zvijezdu. Spomenuta velika mogućnost živog oblika na Europi pokazuje nam da čovjek mora proširiti vidike, a s druge strane novi model istraživanja sugerira da je znatno više planeta koji podupiru život nego što se možda i može zamisliti. Naime, dosad smo najčešće bili ograničeni, recimo to tako, predrađudama jer smo vjerovali da je na drugim planetima moguć život samo ako imaju poziciju poput Zemljine. U znanosti to se zove zlatokosa zona, u kojoj je pozicija planeta takva da nije ni predaleko ni preblizu zvijezdama, a to znači ni pretopla ni prehladna da bi voda bila u tekućem stanju. No istraživači su zaključili da je ta teorija prejednostavna, na što upućuju i najnovija otkrića na Merkuru te već nekoliko godina poznata otkrića na Europi.
Znanstvenici s Aberdeen Universityja, predstavljajući taj model, uzeli su, naime, u obzir da se bilo koji planet zagrijava iz dva izvora: solarne energije i unutarnje topline. Prvi je već razmatran kao što pokazuje povijest znanosti, no drugi izvor tek se u posljednjih 20-ak godina ozbiljnije razmatra, čime otvara mogućnost da se zamislimo što je na planetima koji nisu u zlatokosoj zoni. Znanstvenici kažu da što je planet udaljeniji od izvora topline, to je njegova temperatura niža i tekućine se smrzavaju, što je i logično, ali dopunjuju to hipotezom da bi, ako je planet dovoljno velik i proizvodi dovoljno unutarnje topline, duboko ispod površine mogao imati rezervoare s tekućim vodom, bez obzira na to koliko je planet udaljen od zvijezde.
