Home / Financije / Specijal

Specijal

Učinci dosadašnjeg restrukturiranja i reformi svakako će se osjetiti već na proljeće, a onda se novcem od investicija stvari mogu pomaknuti s mrtve točke.

Izvoz i investicije jedine su komponente koje bi mogle potaknuti rast BDP-a iduće godine. BDP-a od 0,5 posto u oživljavanju investicijskog ciklusa i malo povoljnijem impulsu inozemne potražnje. Nepovoljni trendovi na tržištu rada, pad zaposlenosti i realnih primanja sugeriraju pak da će osobna potrošnja ostati pod negativnim pritiskom. U povoljnom scenariju vidimo stopu rasta do pola posto uz trenutačno naglašene negativne rizike zbog neizvjesne dinamike rasta naših izvoznih tržišta i rizika daljnje zadržke u pokretanju domaćeg investicijskog ciklusa. Kad govorimo o vanjskim rizicima, nizak je deficit tekućeg računa platne bilance pozitivan uteg stabilnosti. Visoko dospijeće inozemnog duga ostaje razlog ranjivosti, što posebno naglašava potrebu za fiskalnom disciplinom i sprečavanjem gubitka kreditnog rejtinga – procjenjuje Kovač.

Dakle, sve u svemu, sve je jednako, sve je već viđeno. Potvrđuju to i drugi ekonomisti. Zrinka Živković Matijević, prva dama Analitike Raiffeisen banke, također procjenjuje minimalan rast BDP-a od 0,5 posto, i to uz velike rizike da ne bude ni tolik, stoga ne isključuje još jednu vrlo tešku godinu i pad gospodarstva petu godinu zaredom.

Realni rast utemeljen je na blagom oporavku (javnih) investicija, a one su ujedno najnesigurnija i teško predvidljiva kategorija. Vrlo je teško procijeniti hoće li se dugonajavljivane investicije napokon pokrenuti i hoće li naposljetku u srednjoročnom razdoblju donijeti veću korist od troškova, odnosno hoće li pridonijeti održivom razvoju gospodarstva. Treba naglasiti da one ne mogu i ne smiju biti srednjoročni predvodnik rasta jer taj smo model već vidjeli u prošlosti kad su se i investicije i potrošnja financirali golemim priljevima inozemnog kapitala stvarajući privid rasta blagostanja. Za privatne investicije ipak treba stvoriti poticajno investicijsko okruženje uklanjanjem mnogih administrativnih zapreka, poreznim rasterećenjem.

Teško predvidljiva kategorija Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, kaže da je potencijal blagog oporavka. Dodaje da postoji još jedna opasnost. Skroman rast, odnosno stagnacija, neće ostaviti prostora za promjenu trendova na domaćem tržištu rada pa će stopa nezaposlenosti ostati na ovogodišnjim razinama. Inflacija će se vjerojatno zadržati na razinama iznad tri posto kao posljedica ukućanja nulte stope PDV-a i promjena u sustavu trošarina te daljnjeg rasta administrativno utvrđenih cijena prema tržišnim razinama. U takvim okolnostima zbog daljnjeg realnog pada neto plaća nastavit će se srozavati standard građana.