Gradovi se moraju transformirati. Stockholm i Dublin, primjerice, počeli su mijenjati svoj prometni sustav.
Predviđa se da će do 2050. godine 70 posto ljudi živjeti u gradovima, imat će najmanje 27 megagradova sa stanovništvom od 10 milijuna ljudi. Kako središta populacije rastu, više se zahtijeva od gradske infrastrukture koja pruža vitalne usluge poput transporta, zdravstva, obrazovanja i javne sigurnosti. Zamjena stare gradske infrastrukture često je nerealna u smislu troškova i vremena. No zbog suvremenog napretka tehnologije u našu postojeću infrastrukturu, kaže Damir Zec, direktor prodaje usluga u IBM-u Hrvatska, možemo unijeti novu inteligenciju. To znači digitaliziranje i povezivanje naših sustava, tako da mogu osjetiti, analizirati i integrirati podatke te inteligentno odgovoriti na potrebe u okviru svojih nadležnosti. U tom procesu, gradovi mogu rasti i održavati kvalitetu života svojih stanovnika.
Neki gradovi poput Stockholma i Dublina počeli su s transformacijom svojih prometnih sustava. Dinamički sustav naplate cestarine u Stockholmu, utemeljen na praćenju kretanja automobila koji ulaze i izlaze iz grada, smanjio je opseg prometa za 20 posto, vrijeme čekanja za 25 posto, a zagađenje zraka za 12 posto. New York, primjerice, upotrebljava tehnologiju – analitiku podataka i mogućnosti bežičnog i videonadzora kako bi se učinkovitije borio protiv kriminala te pojačao koordinaciju jedinica za hitne intervencije.