Uključite se u projekt SKA

Kako se mladi znanstvenici i inženjeri mogu uključiti u projekt SKA? – Zajednica SKA trenutačno se sastoji od devet zemalja. One će obavljati brojne zadaće u oblikovanju, projektiranju i gradnji, svemu potrebnom za dovršetak SKA. Istraživački centri, sveučilišta i industrije u tim će zemljama raditi i oglašavati potrebu za radnim mjestima za projekt SKA. Sjedište SKA u Velikoj Britaniji bit će središnji izvor informacija o mogućnostima za uključivanje u projekt na profesionalnoj razini, a i na društvenoj i obrazovnoj. Kad bude završen, SKA će biti globalno središte istraživanja kojim će se moći koristiti istraživači iz cijelog svijeta da bi učili o svemiru. Teleskop SKA puni će potencijal dosegnuti do 2025., za 13 godina. Znači da bi za projekt SKA bilo idealno novačiti djecu koja sad kreću u školu. Siguran sam da će uzbudljive inovacije i otkrića povezana sa SKA nadahnuti brojnu djecu da se posvete karijeri u znanosti i tehnologiji, kao što je Apollovo slijetanje na Mjesec nadahnulo moju generaciju.

Suradujete li sa znanstvenicima iz Hrvatske? – Moram priznati da ne poznajem nijednoga hrvatskog znanstvenika. Hrvatska treba postati 28. članica Europske unije u srpnju 2013. Znam da programi Europske komisije daju znatnu potporu astronautskim istraživanjima, kao što je ASTRONET, te podupiru sudjelovanje u projektima poput SKA.

Zašto se SKA gradi upravo u Australiji i Africi, u zabačenim mjestima? – Kada se odlučite za gradnju teleskopa, trebate odabrati mjesto na kojem će se najbolje obaviti znanstveni posao. Sveučilišni teleskop Hubble u orbiti je iznad Zemlje, na mjestu na koje ne utječe Zemljina atmosfera koja iskrivljuje slike i blokira određene vrste svjetala. Astronomi stavljaju optičke teleskope na planine, iznad oblaka i izmazalice, daleko od blještavih svjetala gradova koja izbliježuju svjetlost najdužaljenijih zvijezda. Jednako tako, svoj radioteleskop želite staviti daleko od izvora jakih radijskih signala na Zemlji koji bi nadjačali slabe signale iz ranog svemira. Većina tih zemaljskih radijskih signala emitira stvari koje ljudi upotrebljavaju svaki dan – stižu iz FM radija, mobitela, mikrovalnih pećnica, automobila, opreme zgrada itd. Svoje vrlo osjetljive radioteleskope želimo postaviti daleko od središta civilizacije i na suhim, ravnim terenima po kojima možemo raširiti radioprijemnike i osjetljivu elektroniku. I Australija i JAR imaju velike pustinjske regije u kojima nema velikih gradova i mjesta, ali koje su povezane s lukama i središtima radne snage cestovnim, željezničkim i komunikacijskim mrežama. Dakle, u Australiji i JAR-u imamo regije koje su idealne za gradnju osjetljivih radioteleskopa.

Kada će se projekt završiti? – Oblikovanje i ukupna cijena SKA odredit će se za tri, četiri godine, kao dio predgrađevinskog programa rada SKA. Očekujemo da će gradnja prve faze početi 2016./2017. Trenutačno smatramo da će ukupni trošak prve faze projekta biti 400-tinjak milijuna eura. U Australiji će u prvoj fazi biti postavljene dvije vrste primajućih sustava odnosno antena za SKA. Niske frekvencije niza jednostavnih statičkih antena radit će na 100-tinjak megaherca, blizu frekvencije FM radija, i tražiti signale iz prvih objekata koji zasijaju u veoma dalekom svemiru. Drugi niz sastojat će se od pokretnih tanjura koji će raditi na frekvencijama od oko 1000 megaherca, blizu frekvencije mobitela, koji će pratiti objekte po nebu s pomoću širokokutne radiodigitalne kamere osmišljene i proizvedene u Australiji. U JAR-u drugi niz antena radit će na višim frekvencijama, od 1000 do 10.000 megaherca, i koristit će se prijamnicima dizajniranim za detaljne preglede vrlo energičnih i aktivnih zvijezda i galaksija u obližnjem svemiru. Završna, druga faza razvoja SKA počet će na oba kontinenta oko 2020. i teleskop bi trebao biti u funkciji do 2025. Ukupni troškovi gradnje SKA vjerojatno će biti oko 1,5 milijardi eura, iako konačni iznos neće biti poznat dok se ne dovrši oblikovanje i dok lekcije naučene u prvoj fazi gradnje ne ukalkuliramo u završni projekt.