Velikodušni šef Menadžeri, usudite se darivati!

Potraj ove godine s velikom sigurnošću možemo konstatirati da nismo pronašli izvanzemaljski oblik života. Razočaranje za ljubitelje svemira, ali ne trebaju očajavati. Istraživanja se nastavljaju, svakodnevno doznajemo nešto novo, pa ako i nema informacija o malim zelenim, ne znači da saznanja nisu zanimljiva.

Ove je godine najviše pozornosti privuklo istraživanje Marsa, planeta koji je u 20. stoljeću kod Zemljana budio najviše nade da postoje izvanzemaljci. Nakon 45 misija na taj planet, od kojih su neke bile neuspješne, početkom kolovoza na njega je stigao robot Curiosity, prethodno plovići svemirskim beskrajem osam mjeseci.

Cilj je da u dvogodišnjem istraživanju s pomoću 17 kamera i malenog laboratorija NASA-i šalje informacije o inače već otkrivenim mineralima koji se, vjeruju znanstvenici, mogu formirati jedino ondje gdje ima vode. Kako su tvrdili Amerikanci, Curiosityjeve analize mogle bi pomoći u zaključcima da je Mars prije više od milijardu godina imao bolje uvjete za razvoj barem primitivnog života poput mikroorganizama. Iako je već za samo nekoliko dana javnost bila uzbuđena najavljenom konferencijom za novinare na kojoj je trebala biti objavljena senzacionalna vijest s Marsa, na kraju je ispalo da su se tresa brda, a rodio miš.

Naime, spekuliralo se da su pronađeni organski spojevi koji bi potvrdili da je moguć život ili je nekad postojao. No konferencija je bila razočaranje jer je rečeno da su pronađeni ‘samo’ određeni spojevi ugljika i klora, s tim da je uzeto u obzir da je i sam Curiosity tim elementima ‘kontaminirao’ Marsov površinu. Još je jedna mogućnost, i to realna, da je taj kompleksni spoj nije nastao na Marsu, već je na planet stigao udarom meteora ili asteroida. Curiosity i dalje traži, za sada nema bitnih informacija za običan svijet, ali valja reći da je to najbolji stroj (težak 900 kilograma) koji je čovjek poslao u svemir, a njegovi će rezultati biti jasniji, najavljeno je, za dvije do tri godine.

Mars je zapravo u 21. stoljeću izgubio titulu ‘naše najveće nade’ koju je preuzeo Jupiterov satelit Europa. To bi ledeno nebesko tijelo zaista moglo biti vrelo izvanzemaljskog života jer, kako pokazuju NASA-ini podaci, ispod ledene površine gotovo je sigurno voda. Štoviše, na dubini od 10 do 30 kilometara površina je velikog oceana koji je na pojedinim područjima dubok 160 kilometara. Ni to nije sve, jer što je ocean dublji, voda je, prema mišljenju američkih znanstvenika, toplija, što i laika upućuje na zaključak da bi se ondje mogao stvoriti barem neki oblik života. Zapravo, gledajući iz naše zemaljske perspektive, nemoguće je da na Europi nema života, iako valja biti oprezan jer je riječ o nasvim drugačijem prirodnom tijelu nego što je to Zemlja. O mogućnosti života na Europi i ostalim nebeskim tijelima svoje čemo mišljenje iznijeti na kraju ove priče, a nama ostaje samo da zasad zaključimo kako Europa ima najbolje zemaljske uvjete za život u Sunčevu sustavu.

U veljači ove godine otkrivena je tzv. Nova Zemlja, planet za koji znanstvenici kažu da je odličan za naseljavanje ljudi u budućnosti. Smješten je u nastanjivoj, tzv. zlatokosoj zoni svoje zvijezde, u relativno uskom pojasu s temperaturama koje omogućuju da i na površini planeta voda bude u tekućem stanju. Procjenjuje se da je planet, koji se nalazi u zvijezdu Škorpiona i ‘samo’ je 22 svjetlosne godine udaljen od Zemlje, barem 4,5 puta masivniji od Zemlje, što ga čini tzv. super Zemljom. Za 28 dana obiđe svoju zvijezdu, a tko zna, možda je i netko s tog planeta otkrio da 22 svjetlosne godine daleko od nje postoji planet koji se nalazi u zlatokosoj zoni.

Donedavno se Merkur, prvi planet do Sunca, sa skepsom promatralo kao prostor na kojem je moguće život. Međutim, posljednjeg dana studenoga na tom je užarenom planetu pronađen led! Doduše, Merkur je jednom stranom uvijek izložen Suncu pa temperatura dostiže čak 426 Celzijevih stupnjeva, ali zato na njegovoj tamnoj strani ekstremna temperatura ide u drugu krajnost i spušta se do čak -187 stupnjeva. Upravo je ondje, tvrde NASA-ini znanstvenici, pronađen led, a ima ga, vele, i na površini i pod površinskim naslagama. Znači li to da i na tamnoj strani Merkura, ispod debelog sloja leda, pluta voda te da plove kojekakva bića – za sada se može samo nagadati, ali nema sumnje da i to važno otkriće u ovoj godini zaslužuje da se spomene.

Ostavimo se potrage za životom na drugim planetima i spomenimo još neka istraživanja koja su ove godine donijela fascinantne rezultate. Tako su u listopadu američki i francuski astronomi potvrdili otkriće planeta čiju trećinu čine dijamanti. Površina je prekrivena grafitom i dijamantima, nalazi se u zvijezdu Raka, 40 milijuna svjetlosnih godina udaljenom od Zemlje. Sva je sreća što Zemljani na ovom stupnju razvoja nisu u mogućnosti doći onamo jer bi pohlepa zasigurno izazvala dijamantsku groznicu, baš kao u Americi u drugoj polovini 19. stoljeća kada je vladala zlatna groznica. A tko bi osvojio taj planet, bio bi jako bogat jer je dva puta veći od Zemlje i osam puta masivniji – jedino je pitanje tko bi išao rudariti jer je ondje temperatura 1648 Celzijevih stupnjeva. Istraživači s Yala kažu da su takvi planeti otkrivani i prije, ali taj je za sada jedini poznat koji kruži oko zvijezde slične Suncu.

Zvijezde slične Suncu istraživali su znanstvenici Državnog sveučilišta u Ohiju, koji su svoje rezultate objavili prije dva tjedna. Došli su do zaključka da bilo koji od njihovih planeti može biti znatno topliji i mnogo dinamičniji od Zemlje. Pretpostavljaju da je unutrašnjost tih planeti za 25 posto toplija od Zemljine te su zbog toga geološki aktivniji i imaju dovoljno vode za razvoj života. Na tim su zvijezdama, koje su veličinom, starošću i ukupnim sastavom slične Suncu, mjerili radioaktivne elemente, poput torija i urana. Oni su esencijalni za