X Teorija velikih podataka X

Učinci dosadašnjeg restrukturiranja i reformi svakako će se osjetiti već na proljeće, a onda se novcem od investicija stvari mogu pomaknuti s mrtve točke. Izvoz i investicije jedine su komponente koje bi mogle potaknuti rast BDP-a iduće godine. BDP-a od 0,5 posto u oživljavanju investicijskog ciklusa i malo povoljnijem impulsu inozemne potražnje.

Nepovoljni trendovi na tržištu rada, pad zaposlenosti i realnih primanja sugeriraju pak da će osobna potrošnja ostati pod negativnim pritiskom. U povoljnom scenariju vidimo stopu rasta do pola posto uz trenutačno naglašene negativne rizike zbog neizvjesne dinamike rasta naših izvoznih tržišta i rizika daljnje zadržke u pokretanju domaćeg investicijskog ciklusa. Kad govorimo o vanjskim rizicima, nizak je deficit tekućeg računa platne bilance pozitivan uteg stabilnosti. Visoko dospijeće inozemnog duga ostaje razlog ranjivosti, što posebno naglašava potrebu za fiskalnom disciplinom i sprečavanjem gubitka kreditnog retinga – procjenjuje Kovač.

Dakle, sve u svemu, sve je jednako, sve je već viđeno. Potvrđuju to i drugi ekonomisti. Zrinka Živković Matijević, prva dama Analitike Raiffeisen banke, također procjenjuje minimalan rast BDP-a od 0,5 posto, i to uz velike rizike da ne bude ni tolik, stoga ne isključuje još jednu vrlo tešku godinu i pad gospodarstva petu godinu zaredom.

Realni rast utemeljen je na blagom oporavku (javnih) investicija, a one su ujedno najnesigurnija i teško predvidljiva kategorija. Vrlo je teško procijeniti hoće li se dugonajavljivane investicije napokon pokrenuti i hoće li naposljetku u srednjoročnom razdoblju donijeti veću korist od troškova, odnosno hoće li pridonijeti održivom razvoju gospodarstva. Treba naglasiti da one ne mogu i ne smiju biti srednjoročni predvodnik rasta jer taj smo model već vidjeli u prošlosti kad su se i investicije i potrošnja financirali golemim priljevima inozemnog kapitala stvarajući privid rasta blagostanja. Za privatne investicije ipak treba stvoriti poticajno investicijsko okruženje uklanjanjem mnogih administrativnih zapreka, poreznim rasterećenjem.

Teško predvidljiva kategorija Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, kaže da je potencijal blagog oporavka. Dodaje da postoji još jedna opasnost. Skroman rast, odnosno stagnacija, neće ostaviti prostora za promjenu trendova na domaćem tržištu rada pa će stopa nezaposlenosti ostati na ovogodišnjim razinama. Inflacija će se vjerojatno zadržati na razinama iznad tri posto kao posljedica ukidanja nulte stope PDV-a i promjena u sustavu trošarina te daljnjeg rasta administrativno utvrđenih cijena prema tržišnim razinama. U takvim okolnostima zbog daljnjeg realnog pada neto plaća nastavit će se srozavati standard građana.

Svima je jasno da je izvoz jedna od dvije komponente koje bi mogle pokrenuti rast. Sudeći po mračnom okružju, ima li on izgleda? Živković Matijević misli da bi izvoz mogao zabilježiti samo blage stope rasta jer je prigušen niskom konkurentnošću, uskom bazom i nepovoljnim vanjskim okružjem. Naši najvažniji vanjskotrgovinski partneri i iduće bi godine mogli ili stagnirati ili, poput Italije i Slovenije, zabilježiti daljnji realan pad gospodarstva.

Druga komponenta koja bi mogla potaknuti rast su investicije, koje većina analitičara smatra blago oživljenima. Šantić također, no upozorava na to da su mogućnosti ostvarenja ograničene nerestrukturiranim državnim poduzećima, visokom cijenom kapitala te već velikim javnim i vanjskim dugom. Reforme i restrukturiranje domaćega gospodarstva nemaju alternativu, pogotovo u vremenu u kojem se izlizani model gospodarskog rasta doista više ne može primjenjivati. No svi ti potezi u kratkom roku, kaže, imaju cijenu, i to u negativnom doprinosu gospodarskom rastu i zapošljavanju.

Kreatori gospodarske politike ne smiju se usredotočiti na kratkoročne ciljeve, nego na stvaranje temelja za osiguravanje održivoga gospodarskog rasta u srednjem roku. Još samo da netko objasni tko će sve to pokrenuti i na konju smo! Guverner HNB-a Boris Vujčić donekle je uvjeren da bi ovogodišnje nepostojanje investicija mogle izroniti iz magle i zapravo kao jedina ‘živa’ komponenta potaknuti rast BDP-a od 0,3 posto. No takva skromna razina, razina statističke pogreške, ostavlja prostora i za spust ispod nule, jer ako sve visi o tankoj niti, a visi, sve su opcije otvorene.

Dok većina ekonomista očekuje kakav-takav vjetar u leđa nakon ulaska u EU, Vujčić, koji je aktivno bio uključen u pregovaranje s EU, upozorava na to da stvari nisu crno-bijele. Naime, Unija je upravo započela nov godišnji ciklus koordinacije ekonomske politike, što uključuje i postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže. Konkretno, izradila je mehanizam koji provjerava makroekonomsko kretanje u pojedinoj zemlji. U njemu nema samo klasičnih pokazatelja poput stanja tekućeg računa platne bilance, međunarodnih ulaganja ili tečaja. Računaju se, primjerice, nominalni jedinični trošak rada (ili posredno, produktivnost), promjena cijena stambenih nekretnina, dug privatnog sektora, ukupne obveze financijskog sektora.

Hrvatska u to još nije službeno uključena, no nema sumnje da nas već promatraju. Kako stojimo prema tim pokazateljima? Čak i ne tako loše, osim u tri komponente: inozemnim ulaganjima, kojih uporno nema, izvozu i stopi nezaposlenosti.