Home / Tvrtke i tržišta / Ožujsko i Lero najuspješnije kampanje

Ožujsko i Lero najuspješnije kampanje

U studenome izvoz je bio 16,4 posto veći nego u istome mjesecu 2011., pa s velikom vjerojatnošću možemo očekivati da će cijela godina u izvozu premašiti rekord postavljen još 2008.

Premijera Zorana Milanovića u ekskluzivnom su intervjuu danom novinarima Jutarnjeg lista Igoru Alborhettiju i Roziti Vuković objavljeno u božićnom trobroju općenito malo pitali o gospodarskim problemima i on je o njima još manje govorio. Izvoz se u cijelom intervjuu nije spomenuo nijednom.

Guvner HNB-a Boris Vujčić u razgovoru za magazin Banka govorio je o vanjskotrgovinskoj razmjeni u kontekstu kretanja u okružju. Napomenuo je da zemlje glavne vanjskotrgovinske partnerice 2013. očekuju samo jedan posto rasta, tako da bismo malo jače buđenje svojega europskog okružja mogli očekivati tek 2014.

Potkraj prosinca u Rijeci su dodijeljene plakete Zlatne kune za najuspješnije tvrtke u Primorsko-goranskoj županiji. U kategoriji velikih tvrtki priznanje je osvojio JGL. Direktoru te tvrtke Ivi Usmianiju nagradu je uručio primorsko-goranski župan Vidoje Vujić. JGL je tu nagradu zaslužio zahvaljujući prosječnom i stalnom godišnjem organskom 25-postotnom rastu na temelju kojeg je postao brzorastuća domaća farmaceutska tvrtka i na trećem je mjestu u nacionalnoj farmaceutskoj industriji. Danas JGL posluje na 35 tržišta, 73 posto prodaje ostvaruje izvozom i u sastavu ima 36 ljekarničkih jedinica Pablo. Uz domicilno tržište s tvrtkama i predstavništvima na desetak je regionalnih tržišta Jugoistočne Europe, CIS-a i SAD-a. Zapošljava 581 zaposlenika, od kojih u Hrvatskoj 334. U 2011. godini i u prva dva kvartala 2012. zaposleno je ukupno 160 novih ljudi, od kojih 67 u Hrvatskoj.

Najveći dio jedanostomjesečnoga hrvatskog izvoza (5,2 milijarde eura) ostvaren je na tržištima unutar Europske unije. To je gotovo istovjetan iznos kakav je ostvaren i u istom razdoblju 2011. godine, s tim da je u prošloj godini za 2,7 posto smanjen izvoz u Italiju, naše najveće izvozno tržište, a istovremeno je za 3,2 posto porastao izvoz u Njemačku, treće prema veličini hrvatsko izvozno tržište. Izvoz u Italiju u jedanaest je mjeseci iznosio 1,37 milijardi eura, a u Njemačku 0,93 milijarde. Iako je rast izvoza u Njemačku važan, još je važnije da je tijekom godine gotovo nadoknađen pad izvoza u Italiju, koji je početkom prošle godine u nekim mjesecima iznosio i do 20 posto. Također nije nevažno i to da je izvoz u Sloveniju povećan 4,3 posto (767 milijuna eura), a u Austriju 16,8 posto (584 milijuna eura).

Tijekom prošle godine vidljivo je dinamiziran izvoz na tržišta u regiji, okupljena u Ceftu. Na ta je tržišta hrvatski izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2012. godine iznosio 1,86 milijardi eura, što je rast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Pri tome je izvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 1,25 milijardi eura (rast od 4,4 posto), a u Srbiju je izvezeno robe u vrijednosti od 386 milijuna eura, što je 16,3 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci 2011. godine. U postocima (76,5 posto) najviše je od Ceftnih tržišta skočio izvoz u Crnu Goru, koji je dosegao 138 milijuna eura. S tim je iznosom crnogorsko tržište za hrvatske izvoznike postalo jednako važno i vrijedno kao, primjerice, francusko (133 milijuna eura), nizozemsko (135 milijuna eura) ili tržište Ujedinjene Kraljevine, na kojem su hrvatski izvoznici ostvarili 145 milijuna eura.

U Rusiji, koja se tijekom prošle godine iskristalizirala kao novo tržište na koje se ubuduće želi fokusirati dobar dio hrvatskih izvoznika, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine ostvareno je 333 milijuna eura izvoza, što je rast od respektabilnih 64 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. S druge strane, izvoz u Tursku, koja je još jedno poželjno izvozno odredište hrvatskim izvoznicima, tijekom prošle godine u vrlo je sličnom postotku (66 posto) pao te je iznosio jedva 110 milijuna eura.

Tek nešto malo više od toga (118 milijuna eura) iznosio je i ukupan izvoz u sve četiri članice grupacije Efta (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska), što je visok pad od 47,2 posto u odnosu na 2011. godinu. Najviše je u tome podbacio izvoz u Norvešku, koji je u 2011. iznosio 142 milijuna eura, a u prvih lanjskih jedanaest mjeseci ravno sto milijuna eura manje.