Izborni kolegij Menadžment promjena na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu omogućuje studentima da predlažu i provode svoje projekte. Njihov ‘ReFood’ model je uporabe ostataka ispravne hrane iz restorana, trgovina, pekarnica.
Da s fakulteta ne izlaze samo teoretičari nego i mladi ljudi s praktičnim znanjem koji su spremni ući u svijet rada, dokazuje priča sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Izborni kolegij Menadžment promjena namijenjen je studentima prve godine diplomskog studija. Ove godine upisalo ga je blizu 190 studenata koji su podijeljeni u timove. Njihov profesor Mislav Ante Omazić s asistenticom Rebekom Danijelom Vlahov predaje kolegij čiji je cilj sintetizirati znanje koje su studenti stekli tijekom obrazovanja i iskoristiti ga za provedbu društveno korisnog projekta koji su sami osmislili.
Jedini je uvjet da timovi imaju od pet do sedam članova. Mi ih vodimo u svim fazama projekta, od osmišljavanja do provedbe te utjecaja na sve faze životnog ciklusa. Dakle, posebno se fokusiramo na primjenu stečenog znanja u stvarnosti. Realizacija studentskog projekta ocjenjuje se. Inovativno je što je dio ocjene tzv. antiseminar na kojemu studenti moraju na primjeru opisati kako je njihov neuspjeh pridonio uspjehu. Želimo im poručiti da će tijekom karijere sigurno biti uspona i padova, ali da će uspjeti budu li imali jasno definirane ciljeve. Ključno je da sami odrede te ciljeve, a ne da ih bez kriterija preuzimaju iz okoline – kaže Omazić.
Omazić navodi i da je svih 130 dosadašnjih projekata realizirano u nekoj formi. Naravno, neki su imali ambiciozne ciljeve koji se nisu realizirali u tri mjeseca koliko kolegij traje, ali zanimljivo je kako su ti projekti poslužili njihovim kolegama da ne počinju od nule, nego da nastave ondje gdje su stali.
Obrazovanje je, tvrdi on, dvosmjerni proces u kojem pokušava objasniti da je biti student privilegij u koji su uložili društvo, obitelj i sami studenti te da je svako predavanje prilika da rade na sebi bez obzira na to koliko (ne)zanimljiv profesor bio.
Ulaganje u znanje zasigurno je najisplativije, posebno u suvremenom društvu. Znači, u obrazovnom procesu mi smo partneri: ja učim od studenata i oni od mene. Predavanja su jedan od načina prenošenja znanja, ali i pozitivno stajalište studenata prema svakom pitanju koje upute, suradnja na konzultacijama, pa i redovito odgovaranje na e-poštu. Poslodavci su zainteresirani za najbolje studente, i to mnogo više nego što ima takvih studenata – tvrdi.
Jedan od zanimljivijih projekta mladih poduzetnika zasigurno je ‘ReFood’. Projekt je pokrenut, objašnjava voditeljica tima Kristina Kopic, prije nekoliko godina, s vizijom uvođenja promjena u više aspekata. One najvidljivije, društvene, već nekoliko godina kvalitetom privlače pozornost javnosti, što je i bio njihov posredni cilj.
O nekim projektima već se pisalo: opremanju staračkog doma uređajima Wii; projektu ‘Mozak voli zdravo’, koji se nastavlja i ove godine; osnivanju Zbora Ekonomskog fakulteta i sl. S ovogodišnjim projektima još nismo upoznati, no naporno radimo na vlastitom projektu koji smo, nadahnute uspješnom praksom u Portugalu, nazvale jednako – ‘ReFood’. Tim projektom, kako stoji u našoj viziji, želimo hranu upotrebljavati kao sredstvo za jačanje zajednice. Kako? Naš je glavni cilj predstaviti jedinstveni model uporabe ostataka potpuno ispravne, jestive hrane iz restorana, trgovačkih lanaca, pekarnica itd. Tako se borimo protiv gladi te za smanjenje otpada i emisije štetnih plinova. Budući da model koji nastojimo predstaviti mjerodavnome ministarstvu počiva na radu volontera, njime ćemo ojačati zajednicu i povećati njezinu osviještenost o tim problemima – objašnjava Kopić, dodajući da možda zvuči nadobudno, ali da će nešto značiti i ako riješe problem gladi deset obitelji.
