Stiropor

Domaći proizvođači stiropora ne moraju se bojati konkurencije iz uvoza jer je prijevoz tog materijala na veće udaljenosti preskup, no zbog istog razloga manjak poslova na domaćem tržištu ne mogu nadoknaditi izvozom.

Naime, s padom obujma građevinskih radova tvrtke koje proizvode izolacijske ploče od ekspandiranog polistirena, popularno zvanog stiropor, proživljavaju krizu. Manje se gradi pa treba i manje zvučne i toplinske izolacije. Bitan je podatak i da stiropor za ambalažu donosi malo više od 10 posto prihoda u tom sektoru. Dodatni je problem to što je jedini domaći proizvođač mase od koje se radi stiropor – Dioki – prestao s proizvodnjom pa se ta sirovina mora uvoziti iz Europske unije.

Trenutačno u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, djeluje 10-ak tvrtki proizvođača stiropora. Među najvećim su Plastform iz Sesveta, Fragmat Hrvatska iz Sv. Križa Začretja, Kemenović iz Lučkog te Blažević iz Vinkovaca. Službeni podaci o broju zaposlenih te ukupnom prihodu za tu vrstu proizvodnje u HGK ne postoje jer nema zasebnog broja u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prema kojoj se prati ta proizvodnja. No ukupno je pod tim NKD-om u 2011. bilo 1138 zaposlenika, ali taj broj ne odnosi se samo na proizvođače ploče od ekspandiranog polistirena – EPS. U razgovorima s ljudima iz branše može se pak doznati da je ukupni godišnji obrtaj oko 150 milijuna kuna. Godišnja je potrošnja u Hrvatskoj oko osam tisuća tona, od čega se 70-80 posto odnosi na domaće proizvođače.

U razgovoru s članovima uprava najvećih tvrtki u tom segmentu doznajemo da ih najviše muči nelikvidnost, tj. problem kako naplatiti svoje proizvode. Obojica sumnjaju da će u bliskoj budućnosti biti bolje. Da bi se uspješno borili s neplaćanjem, iz te dvije tvrtke poručuju kako se moraju služiti raznim sredstvima, poput kompenzacija i trampe.

• Vidite da se izdaje sve manje dozvola za građenje, obujam radova stalno pada. To znači da se naši proizvodi sve manje traže. Od početka krize građevinarstva je sektor po prihodima pao za više od 50 posto – kaže Knežević i dodaje da je dodatan problem nelojalna konkurencija iz Bosne i Hercegovine, Srbije te Austrije.

Kad je pak riječ o nabavi sirovine, Nenadić tvrdi da dok je Dioki i radio, cijena nije bila povoljnija, no dodaje da je bitno imati takvog proizvođača u Hrvatskoj. Djelomično se s tom tvrdnjom slaže i čelnik Fragmata H, ali je rekao da Dioki neće poslovati kao do sada.

• U Europskoj uniji nije mnogo jeftinije, ali jest na Istoku – kaže Nenadić.

Direktori Plastforma i Fragmata slažu se da ulaskom u Uniju neće biti znatnijih potresa na tržištu, ali da bi se trebalo srediti stanje. Plastformovi su prihodi za prošlu godinu u skladu s proračunskim stavkama i 2013. očekuje se povećanje prihoda. Jednako tvrdi i Knežević iz Fragmata. S druge strane, teško je izazivati regionalno tržište zbog nižih cijena u okružju, a najveći im je konkurent austrijsko društvo Austrotherm, koje je u Bosni i Hercegovini već od 2007. zastupljeno preko poduzeća Austrotherm BH. Ukupna investicija iznosila je pet milijuna eura, a u Zagrebu je početkom travnja 2011. otvorena podružnica za prodaju radi pokrivanja hrvatskog tržišta izolacijskog materijala.

Inače, sa stiroporom je sve počelo 1954., kada su u njemačkom kemijskom koncernu BASF proizvedena ekspandirajuća zrna polistirena pod zaštićenim imenom Styropor®. Iz njih se dalje proizvodi ekspandirani polistiren EPS koji je došao na tržište upravo kad su se u arhitekturi tražili novi oblici, a u graditeljstvu nove tehnologije za tanje i lakše konstrukcije.