Home / Komentari i stavovi / BEČKI DJEČACI U LISINSKOM

BEČKI DJEČACI U LISINSKOM

Iako Bečki dječaci na svom repertoaru imaju i obrade suvremene pop-glazbe, program zagrebačkoga koncerta 26. siječnja bit će tradicionalan. Publiku očekuju djela Mozarta, Schuberta, Haydna, Rossinija…

Poznati u cijelome svijetu po višeglasnim interpretacijama Bacha, Mozarta i Straussa, Bečki dječaci gostuju 26. siječnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Nasljednici su glazbenika bečkog dvora cara Maksimilijana I. s kraja 15. stoljeća, odnosno dijela zbora dvorske kapele – šestorice dječaka. Njihova prvobitna uloga bila je pratnja na misama, pri čemu su prinali solidnu glazbenu naobrazbu. To je najčešće znatno utjecalo na ostatak njihova života jer su mnogi poslije postali profesionalni glazbenici. I Franz Schubert bio je jedan od njih.

Osim što je odgojio mnogo glazbenika, zbor je profesionalno surađivao s brojnim skladateljima, uključujući Mozarta, Haydna, Glucka i Brucknera. Više od četiri stoljeća taj zbor dječačkih sopranova i altova pjevača je isključivo za potrebe dvora, na misama, privatnim koncertima i državnim svečanostima. Nakon pada Habsburške Monarhije 1918. raspušten je i dvorski zbor. Međutim, 1924. Josef Schnitt, želeći nastaviti tradiciju, osnovao je zasebnu instituciju Bečkih dječaka (Wiener Sängerknaben) koja odonda djeluje kao privatni ansambl.

Vojne kadetske odore zamijenila su u to vrijeme izrazito popularna pomorska odijela po kojima su Bečki dječaci i danas prepoznatljivi. Današnji zbor Bečkih dječaka ima stotinjak članova u dobi od deset do četrnaest godina. Dječaci koji u njemu pjevaju dolaze iz cijelog svijeta, no većina je iz Austrije. Iz naših krajeva poznati članovi zbora bili su dirigent i skladatelj Lovro pl. Matačić te Max Emanuel Cenčić, koji je u zboru sredinom 1980-ih imao status solo pjevača.

Da bi mogli pristupiti zboru, dječaci prolaze strogo testiranje vokalnih mogućnosti i individualne razgovore. Podijeljeni su u četiri zborna za turneje nazvane po skladateljima Bruckneru, Haydn, Mozartu i Schubertu te izvode tristotinjak koncerata na godinu pred gotovo 500.000 ljudi. Unatoč brojnim angažmanima Bečki dječaci i dalje uz Bečku filharmoniju i zbor Državne opere redovito pjevaju na nedjeljnim misama u Carskoj kapeli, održavajući tako tradiciju carskih glazbenika staru više od petsto godina.

Zbor je s vremenom ipak morao popustiti pod pritiskom osuđenja i suočiti se s kritikama svojih glazbenih standarda. Repertoar je zato 70-ih godina proširio na zabavnu glazbu počevši izvoditi ‘a capella’ verzije pjesama Beatlesa. Godine 2002. otišao je korak dalje i snimio svoj prvi pop-album obrađivši izvođače poput Madonna, Celine Dion, Robbieja Williamsa i Metallice. Premda je album postigao iznimni uspjeh, program skorašnjega zagrebačkog koncerta bit će tradicionalan. Publiku očekuju djela Mozarta, Schuberta, Haydna, Rossinija, nekoliko europskih narodnih pjesama, a s posebnim zanimanjem očekuje se interpretacija zborskih minijatura splitskoga skladatelja Josipa Hatzea ‘Pjesni ljubene’.