Home / Financije / DEPARDIEU

DEPARDIEU

Čak tri pariška restorana i vinograde u Francuskoj, Maroku, Španjolskoj, Italiji, Argentini, Alžiru i Ukrajini, tvornicu tekstila u Rumunjskoj, udio u rumunjskoj telekomunikacijskoj kompaniji, naftne bušotine na Kubi, zbog kojih je dobar s Fidelom Castrom, dvorac, riblju trgovinu i hotel – sve to posjeduje Gérard Depardieu, svjetski poznat i priznat glumac, bjegunac od visokog poreza i odnedavno ruski državljanin.

U potezu ravno iz nekoga filmskog scenarija Vladimir Putin, majstor svega osim diplomatske suptilnosti, dodijelio je legendi francuskoj filma Gérardu Depardieu rusko državljanstvo da ga ima ako mu zatreba u bijegu od francuskog poreza. I eto Depardieua kod prijatelja Putina u Rusiji, gdje porez od 13 posto vrijedi jednako za sve! Tako se rat poznatoga glumca protiv ‘diskriminirajućega poreza’ bogatašima nastavlja svom žestinom.

Takav ‘cliff-hanger’ zasigurno nisu očekivali Depardieuovi poštovatelji koji svojega Gégéa s pravom smatraju ambasadornom francuske kulture u svijetu, a koji se natpolovično izjašnjavaju da su razočarani njegovim bijegom iz zemlje. Šezdesetogodišnji Depardieu, koji je preživio više od 17 motorističkih nezgoda, operaciju srca, avionsku nezgodu i općenito vodio nezdrav, alkoholom ispunjen život, ne da se lako zastrašiti lošom reakcijom javnosti. Stoji iza svojih riječi da novim oporezivanjem Francuska kažnjava uspjeh i talent. Prijateljstvo s Rusima produbio je 2011. kad je glumio Grigorija Rasputina, nakon čega je darovao novac dječjoj bolnici u St. Peterburgu.

Sve je zakuhanje Hollande ispunjenjem predizbornog obećanja predstavivši superporez od 75 posto za 1500 najbogatijih Francuza koji bi 2013. u državnu blagajnu trebali ‘ubaciti’ 500-tinjak milijuna eura. Riječ je o privremenoj poreznoj mjeri koju bi trebalo izdržati samo dvije godine, a od koje su već pobijegli brojni francuski bogataši kojima, čini se, domovina nije na prvome mjestu. Ne ulazeći u filozofsku raspravu o tome je li egzodus moralno opravdan jer je riječ o nametu koji je na izborima poduprla većina građana, s kojima su bogataši uživali povlastice francuskoga društvenog ugovora u vrijeme blagostanja, Depardieuova priča jest ona o čovjeku koji je stvorio nešto ni iz čega u toj istoj državi iz koje danas bježi.

Naime, rođen je 1948. u siromašnoj obitelji sa šestero djece i nepismenim ocem – dobrovoljnim vatrogascem, radnikom u metalurgiji i alkoholičarom. Tad je prvi put kao tinejdžer pobijegao iz teških uvjeta u potrazi za boljim životom, odustao od škole s 12 godina i napustio rodnih Chateauroux u blizini Pariza. Kako bi zaradio novac, bavio se svim i svačim: prodavao sapun, konobario na plažama, pa i krao automobile i šverca, zbog čega je bio u zatvoru. Neko je vrijeme bio tjelesni čuvar pariškoj prostitutki, a spominje se i da je u nekom trenutku živio s dvije ‘dame noći’ istodobno. Glumu je otkrio kad ga je prijatelj nagovorio da ode na audiciju u Pariz. Tespijanac je stvoren sredinom 60-ih godina kad je dobio prve uloge na filmu i televiziji – u skladu s njegovim ‘prošlim’ životom u siromaštvu bile su odraz njegova karaktera i izgleda (‘le beatnik’, ‘un hippie’).

Iako nikad nije bio lijep ni konvencionalno prihvaćen, što je rijetko u glumačkom svijetu, Depardieu je poput svog lika Cyrana de Bergeraca ‘nedostatke’ nadoknađivao velikom karizmom i energijom, pa je do danas snimio 196 filmova zabilježenih na IMDb-u. Za to vrijeme dobio je sve glumačke nagrade koje su izmišljene u Francuskoj, a u svojim međunarodnim uspjesima (unatoč tomu što se nije snašao u Hollywoodu) ima i nominaciju za Oscara. Usput je hodao, izlazio ili, kako se to već onda zvalo, sa svakom slavnom francuskom glumicom koja se pojavila na ekranima između 1970. i 1990.

Rastao se od glumice Elisabeth Guignot, majke njihovo dvoje djece Julie i Guillaumea, a ima i još jednu kćer s modelom Karine Sylla. Sa sinom je imao odnos kao danas s Francuskom: malo se vole, malo mrze. Stvar je kulminirala 2003. kad je sin uhićen jer je ocu prijetio pištoljem, zbog čega je u skladu s obiteljskom tradicijom nakratko završio u zatvoru. Nakon što mu je zbog infekcije amputirana noga, Guillaume je umro s 37 godina od komplikacija nastalih zbog upale pluća. Depardieu navodno ima još jednog sina iz veze s Kambodžankom. Dugo je bio i s bivšom Bondovom djevojkom Carole Bouquet, s kojom je otvorio restoran u Parizu, a danas je u vezi s 32 godine mladom književnicom Clémentine Igou.

Glumački, trenutačno se na tržištu čeka novi nastavak ‘Asterixa i Obelixa’. Zanimljivo, Depardieu govori o tome kako bi trebao glumiti osramoćenog šefa MMF-a Dominiquea Strauss-Kahna, i to će učiniti jer ga ne voli zato što je ‘arogantan’. A taman bi čovjek pomislio da bi njih dvojica imali o čemu porazgovarati.

Da Depardieu raskalašeno živi, malo je reći. – Kad sam pod stresom, pijem pet ili šest boca vina na dan; kad sam opušten, samo tri ili četiri, ali nastojim smanjiti – izjavio je prije nekoliko godina.

Bio bi to jako dobar potez jer višak kilograma koji ga muči i zdravstveni problemi sa srcem nisu sitnica. S obzirom na navike pravo je čudo koliko je razgranao biznis. Naime, svoje bogatstvo ne duguje samo glumi nego i mnogim eklektičnim poslovnim potezima. Čak tri pariška restorana i vinograd u dolini Loire nisu toliko iznenađujući potezi tog poznatela ‘spize’ i pića. Međutim, Depardieu ima vinograde i u Maroku, Španjolskoj, Italiji, Argentini, Alžiru i Ukrajini (njegov rođen navodno je izvrstan). U portfelju glumca ne očekuje se tvornica tekstila u Rumunjskoj, udio u rumunjskoj telekomunikacijskoj kompaniji i naftne bušotine na Kubi, zbog kojih je dobar s Fidelom Castrom. Posjeduje i dvorac u Francuskoj, riblju trgovinu, hotel i napisao je kuharicu. Ima se.

Kad se poboji njegovo bogatstvo, teško je prema glumcu osjećati simpatije. Premijer Jean-Marc Ayrault Depardieuov je potez proglasio jadnim, a glumac Philippe Torreton napisao je esej za novine u kojem svoga kolegu uspoređuje s djetetom koje bjesni na dječjem igralištu te ga optužuje da bježi u Belgiju kako bi bio sâm sa ‘svojim pićem i kokama’.

  • Misliš da tvoje ponašanje nije jadno, a što je onda? Herojsko? Građansko? Altruističko? Reci nam, željeli bismo znati – rekao je Torreton.

Drugi kolega Jamel Debbouze, koji je s Depardieouom glumio u ‘Asterixu i Obelixu’, kaže kako je stvar samo u tome da u vrijeme teškoća treba pokazati solidarnost i držati se zajedno. Pjevač Michel Sardou upozorio je Depardieua da će mu u Belgiji biti jako dosadno, pa stoga ima nebeske pravde na svijetu. Brigitte Bardot i Catherine Deneuve pak ustale su u njegovu obranu rekavši da salve optužbi nisu fer.

S tim bi se vjerojatno složili i neki drugi Francuzi koji su u bijegu od poreza utekli iz domovine: glumac Alain Delon, pjevač Johnny Hallyday, to je učinila i cijela kolonija tenisača i drugih sportaša (navodno 500-tinjak francuskih bogataša trenutačno čeka belgijsko državljanstvo). Kad je Bernard Arnault, izvršni direktor diva luksuzne industrije LVMH, zatražio belgijsko državljanstvo, javnost je također burno reagirala pa je Arnault obećao da će nastaviti plaćati poreze Francuskoj. Čak se i medijski tihi i povučeni pisac Michel Houellebecq našao ni kriv ni dužan u ulozi junaka po medijima jer se ovih dana vratio u Francusku nakon što je deset godina živio u Irskoj. Njemu, kaže, novac nije važan…

Depardieu je u svoju obranu iznio da je platio 190 milijuna američkih dolara poreza u posljednjih 45 godina rada. Nakon što će 85 posto svoje zarade iz 2012. predati državi, dosta mu je. Mnogi, poput francuskog ekonomista Frédérica Bastiata kojeg citira Forbes, upozoravaju na to da je riječ o kršenju prava radnika da zadrži vrijednost koju je sâm stvorio. Osim toga, Depardieuovo povlačenje kao poduzetnika koji izravno stalno zapošljava 80-ak ljudi, koji ulaže i otvara radna mjesta šalje lošu poruku drugim poduzetnicima. Samo je pod bivšim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem (kojeg Depardieu gorljivo podupire) uvedeno 30 novih poreza, od kojih se mnogi odnose na iste ljude. Nagađa se da neki bogataši plaćaju i 100 posto od svoje zarade, što baca Francusku u kategoriju ‘po-reznog pakla’ odbojnog investitorima i poduzetnicima. Novi superporez, koji je bio kap koja je preliša mnogim prebjezima, još nije zaživio. Nezavisno vijeće od devet sudaca i tri bivša predsjednika odlučilo je da je riječ o neustavnom porezu jer kućanstva ne tereti jednako. Hollandova vlada zato upravo piše cijeli zakon ispočetka, i to u trenutku kad je nezaposlenost skočila na najveću stopu u posljednjih 15 godina i kad je Međunarodni monetarni fond prognozirao kako će francuski rast biti manji od 0,8 posto. Na kraju, mnogo buke i još više dima oko toga što će učiniti glumac, ne zato što je ostvario bogataš ‘partijaner’ narušena zdravlja, nego zato što je odmetnuti simbol Francuske. Mnogo tereta za jedna leđa, pa i ako su (fizički) velika kao što su Depardieuova.

Crna Gora je, čini se, jedna od zemalja koje vode politiku otvorenih ruku prema svjetskim bogatašima. Tako je u prosincu objavljeno da je i ta naša susjeda ponudila staromu Depardieuu svoju putovnicu. Nek se nađe… Međutim, Depardieu ima prijatelja na sve strane, što istočnije, to sretnije. Svom popisu donekle kontroverznih prijateljstava, koji uključuju Fidela Castra i Vladimira Putina, može dodati i Islama Karimova, predsjednika Uzbekistana, koji tu zemlju vodi još od 1989. i koji je na mnogim popisima svjetskih diktatora koji odolijevaju vremenu. Njih dvojica toliko su si dobri da je Depardieu čak snimio duet s Karimovom najstarijom kćeri Gulnarom Karimovom, a i pristao je pojaviti se u njezinoj dramskoj seriji na lokalnoj televiziji.