Home / Biznis i politika / Gavriloviću se ne isplati uložiti u proizvodnju mesa za McDonald’s

Gavriloviću se ne isplati uložiti u proizvodnju mesa za McDonald’s

Nižu poreznu stopu dijelom ćemo iskoristiti za sniženje cijena, a ostatak ćemo reinvestirati. Sniženje cijena za razvoj poslovanja ne znači mnogo samo po sebi ako tomu ne dodamo ulaganja u restoranski biznis.

  • Koja je osnovna razlika u vođenju poslovanja objekata u vlasništvu McDonald’sa i franšizii? Koliko ste u Globalnoj hrani neovisni u odlučivanju? – Kad je riječ o načinu upravljanja poslovanjem, nema velike razlike. Globalna hrana i McDonald’s imaju jednaka načela upravljanja poslovanjem. Razlika je možda u tome što drukčije izvještavamo i imamo veću slobodu i brzinu u odlučivanju. Međutim, franšiza također podrazumijeva veći rizik u investiranju jer iza sebe nemate velik sustav koji će vas baš u svemu poduprijeti ako pogrešno odlučite.

  • Kako ćete iskoristiti razliku u poreznoj stopi? – Dijelom ćemo je prenijeti na svoje goste sniženjem cijena, a ostatak ćemo reinvestirati u biznis, što znači da ćemo preuređivati objekte, otvoriti nove te otvoriti nova radna mjesta. Sniženje cijena za razvoj poslovanja ne znači mnogo samo po sebi ako tomu ne dodamo ulaganja u restoranski biznis. Sad imamo priliku za ulaganja čije pozitivne posljedice očekujemo nakon tri godine. Radimo i na otvaranju novih radnih mjesta.

  • O kojim je novim investicijama riječ? – O tome, inače, ne govorimo dok se ne zaključi ukupna suradnja. Općenito, u Hrvatskoj planiramo otvarati dva restorana na godinu, i to u gradovima u kojima već jesmo, pa tako i 2013., te preuređivati postojeće. Investiranje u novi restoran u pravilu stoji od 1,5 do 2 milijuna eura. Nastavljamo otvarati kafiće McCafé, sad ih imamo osam; prije tjedan dana otvorili smo jedan u trgovačkom centru Joker u Splitu te prije toga u zagrebačkoj Areni. Otvorili smo i restoran na Vratima Jadrana i preuredili jedan riječki restoran. Trenutačno pregovaramo o lokacijama koje bismo otvarali do 2015.

  • Ugostiteljsko je tržište palo, no rezultati McDonald’sa ne čine se lošima, prihodi rastu prema stopi od pet posto na godinu. Kako ste to postigli? – Stalno poboljšavamo kvalitetu, uslugu i čistoću. Trudimo se da naše operacije budu brže, restoran čišći, a osoblje ljubaznije. To gosti primjećuju svaki dan. Isto tako, pružili smo im odgovarajuću vrijednost proizvoda za novac, što je u sadašnjim ekonomskim uvjetima presudno za konkuriranje na tržištu.

  • Ima li u Hrvatskoj još mjesta za vaše nove restorane? – Vjerujem da ima. Uzmimo slična tržišta, poput Slovačke, u kojoj živi pet milijuna stanovnika, a koja ima gotovo 30 restorana. Hrvatska ima malo manje stanovnika, a ima 20-ak objekata. Dakle, ima još potencijala.

  • S jedne vam je strane za petama KFC, a s druge razvijeno lokalno tržište. Kako se nose s konkurencijom? – Od stranih je lanaca KFC naš jedini konkurent, ne samo u Hrvatskoj nego i na većini europskog tržišta. U Hrvatskoj je počeo otvarati objekte brže prehrane, ali još nije dovoljno velik da bismo ga smatrali većom prijetnjom. Zasad su nam najveći konkurenti lokalni igrači – bilo pekarnice bilo objekti koji nude pizze, čevape i bureke. Mnogo njih nudi kvalitetne proizvode, a mi se ne želimo natjecati s njima samo cjenovno zato što nudimo dodatnu vrijednost za gosta, što stoji, od održavanja infrastrukture do kvalitete usluge. To pak utječe na cijene.

  • Kad usporedite prihode McDonald’sa u Hrvatskoj i drugim zemljama, jeste li zadovoljni? Oko 200 milijuna kuna godišnjih prihoda ne čini se mnogo. – Hrvatska prema osobnim prihodima građana sigurno nije među top-zemljama Istočne Europe, ali bolja je od, primjerice, članice Europske unije Rumunjske. Nakon ulaska u EU stvari će biti bolje. Nestat će neke zapreke, poput carinskih, što će i za nas značiti veću cjenovnu fleksibilnost.

  • Koji vam proizvod u Hrvatskoj donosi najveću zaradu? Koliko je zaživio brend kafića? – Od vremena u kojem su okosnica biznisa bili Big Mac i cheeseburger mnogo se toga promijenilo. Mnogo je više proizvoda, pa je i proizvodnja kompliciranija. Radimo na proizvodima koji će gostima povećati izbor. Lansirali smo novi portfelj salata i imamo pozitivne reakcije. Naravno, nismo salatno odredište, ali njihova prodaja raste iz godine u godinu. Big Mac još je najomiljeniji proizvod, no danas je to i kava. U biznisu s kavom možemo rasti, zato razvijamo lanac kafića koji ima i premium proizvode. Taj je segment novost u McDonald’su.

  • Nedavno ste počeli služiti doručak. Kakve su prve reakcije s tržišta? – Općenito pozitivne. Još ima ljudi koji ujutro dođu po hamburger i sigurno im prvi put nije drago čuti da ga mogu dobiti tek od 10.30, no polako se navikavaju. To je odličan biznis koji se mora promatrati u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U SAD-u se koncept doručka počeo razvijati prije trideset godina i taj je dio prodaje velik, dva do tri puta veći nego u Europi. To je rezultat dugoročnog navikavanja gostiju.

  • U Indiji otvarate vegetarijanski restoran, a na nekim tržištima nudite usluge dostave. Možemo li očekivati slične usluge u Hrvatskoj? – Vegetarijanski je restoran pilot-projekt na tom odredištu jer je Indija specifično tržište. Vidjet ćemo kako će teći stvari u tom segmentu. Dostavu imamo uglavnom u Aziji. Ondje je to velik biznis, na njega otpada iznad deset posto prodaje, možda i više, i to zato što je to tržište naviknuto na dostavu, čemu smo se prilagodili. U Europi to nije toliko zastupljeno. Međutim, dostavom se gubi kvaliteta. Imamo stroga pravila o tome koliko dugo hrana mora biti na nekoj temperaturi, u protnom se mora baciti. Ako dostavljamo, to vrijeme ne možemo jamčiti kupcu. U Hrvatskoj ćemo se orijentirati ponajprije na jačanje novosti koje već nudimo, a na kojima još treba raditi. Uvest ćemo novu tehnologiju kako bi svi restorani imali punkt za samonaručivanje iz automobila (engl. drive-through), zatim kioske za brzo naručivanje te mogućnost narudžbe pametnim telefonima.

  • Iako je dolazak McDonald’sa u mnogim zemljama JI Europe prihvaćen kao velik događaj, potrošači skloni tradicionalnoj kuhinji još osjećaju otpor prema toj vrsti hrane, koja se smatra nezdravom. Kako mijenjate svijest potrošača i uspjeva li vam to? – Prilagođavamo se lokalnim tržištima. U Poljskoj i Češkoj, recimo, imamo proizvode specifične samo za ta tržišta. U Poljskoj nudimo hamburger s okusom hrena, u Njemačkoj pak hamburger s kobasicom, i to sezonski, što dobro prolazi. U Hrvatskoj su popularni proizvodi od sira. Ipak, kad gost uđe u McDonald’s, očekuje da ga poslužimo svojim tradicionalnim proizvodima, a ne češma, burekom ili sličnim.

  • Kakav odnos imate s Gavrilovićem kad je riječ o nabavi? Tko vam je najveći dobavljač mesa? – Naš je najveći dobavljač austrijska tvrtka OSI. Diljem EU imamo mnogo dobavljača mesa i drugih proizvoda. Gavrilović nema nikakvu ulogu u nabavi. Napravili smo neke kalkulacije uvezivi u obzir ulazak Hrvatske u EU, kad će roba koja nam stiže iz Austrije nakon uklanjanja carinskih zapreka stizati još brže i jednostavnije. Za Gavrilović to bi značilo veliku investiciju jer proizvodnja za McDonald’s podrazumijeva specifične strojeve i tehnologiju koja se mora uskladiti s našim standardima. Riječ je o milijunima eura ulaganja, i to samo u tehnologiju.

  • Je li vam fiskalizacija zadala glavobolje u prijedodbi dosadašnjeg poslovanja? – Fiskalizacija je golem korak u uređenju tržišta, jednako važan kao smanjenje porezne stope. To je bio dodatni trošak za nas zbog razvoja novih softvera, no to smo proveli prilično brzo. Sad napokon imamo poštenu tržišno natjecanje, svi su u jednaku položaju i uspjeh ovisi o tome koliko je tko dobar u svom poslu. To je svakako pozitivan korak za hrvatsko gospodarstvo.

  • Kad ste počeli karijeru u marketinškom biznizu, radili ste na jednom od najpopularnijih brendova čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara. Međutim, uz taj isti trend veže se pretilost, jedna od najnegativnijih konotacija povezanih sa zdravljem. Kako se snosite s takvim izazovom? – Pa pogledajte me! Radim u McDonald’su već dvanaest godina i jedem tu hranu tri do četiri puta na tjedan. S jedne je strane to dio mog posla jer moram provjeravati kvalitetu proizvoda, a s druge strane volim to jesti. Nuđimo široku paletu proizvoda, od sendviča do salata ili kave, tako da svatko može naći nešto za sebe.