Što kažu insajderi

ako se nova burzovna godina ne bi trebala po mnogočemu razlikovati od protekle, sudionici tržišta kapitala ipak se nadaju da će drugi dio 2013. biti malo bolji, pogotovo kad je riječ o prometu i rastu vrijednosti dionica. Zbog ulaska zemlje u Europsku uniju, očekivanog oporavka gospodarstva i povećanog interesa stranih ulagača burzovni medvjedi mogli bi se naći u defenzivi i polako povući u zimski san. Poklope li se navedeni čimbenici, na kraju 2013. možda ćemo osim pozitivne nule zbrajati dobitke. Kao zadnja linija obrane burzovnih optimista mogu poslužiti i statistike o prošloj godini: Crobex je lani ostao jednak gotovo do zadnjeg boda, a redoviti je promet dionicama pao dodatnih 40 posto, što sugerira da – gore ne može.

Tržište će za dokazivanje imati dovoljno prilika u ovoj godini – osim ulaska u Uniju ulagači će pomno osluškivati vijesti iz domaćega gospodarstva čiji se oporavak željno iščekuje. Međutim, poručuju analitičari, zbog tromosti domaćega gospodarstva i traljavih izgleda za oporavak rast aktivnosti na Zagrebačkoj burzi ne treba očekivati u prvom polugodištu, a velike promjene u obujmu trgovanja vrijednosnim papirima neće donijeti ni 1. srpnja, s obzirom na to da su ulagači već odavno ulazak zemlje u EU ugradili u vrijednost dionica.

Burzovni investitor Nenad Bakić, koji je na ZSE-u prisutan niz godina, smatra da će 2013. biti odlična za hrvatsko tržište dionica. Najprije, smatram da ima i podcijenjenih i precijenjenih dionica, ali ovih prvih znatno više, i da su među njima cjenovne anomalije veće. Drugim riječima, tržište je veoma neefikasno, ponajprije zbog nedostatka likvidnosti. Za povećanje likvidnosti bitan je svjež novac, ali, iako se čini apsurdno, i porast cijena jer mnogi prodavači ne žele prodavati dionice po tim cijenama.

No likvidnost je samoosnažujuća, zbog čega Bakić smatra da ćemo ove godine imati velike okidače koji će je potaknuti. Vjeruje da je za to dovoljno samo stotinjak milijuna kuna svježeg novca. Jednako tako, tvrdi da ćemo najprije vidjeti dotok iz nekih stranih fondova kojima će Hrvatska zbog ulaska u EU doći na ulagačku mapu. Drugi poticaj likvidnosti doći će od prelijevanja dijela štednje hrvatskih građana, od kojih će neki zavidno gledati lijepe prinose na tržištu kapitala u odnosu na sada male kamate na štednju.

S obzirom na to da su burze usmjerene prema budućnosti, a ne prošlosti, te je jasno da kad-tad, a lako moguće već ove godine, naše gospodarstvo mora dotaknuti dno, vjerujem da će likvidnost privući likvidnost, što će donijeti veću efikasnost tržišta i znatno otključati vrijednosti u mnogim dionicama – zaključuje Bakić.

Budućnost je u otvaranju gospodarstva prema svijetu, poticanju izvoznika i malog poduzetništva koje će u budućnosti stvoriti velike korporacije, smatra Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Sjetimo se brojnih primjera startupova i poduzetnika koji su od ideje stvorili velike korporacije, vodeće po prometima na Burzi. Osim što se trebamo otvoriti prema svijetu, moramo srušiti barijere za one koji dolaze k nama. Strani su investitori dobrodošli samo načelno. Stalne promjene regulatornog okvira, poreznih davanja, slaba pravna zaštita i birokratiziranost sigurno destimuliraju strane investitore.

Rad na tom području nepresušno treba ne samo Burzi nego cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu, poručuje prva žena domaćeg tržišta kapitala. Jednako tako, dodaje da je jako žalost kad vidi da neke kompanije koje uspjeh temelje upravo na tome da su u pravo vrijeme na tržištu kapitala prikupile novac sada žele otići s Burze pod izlikom da je ‘Burza skupa’. Iako listanje dionica na Burzi ima svoju cijenu, ona je zanemariva uspoređi li se s povoljnim mogućnostima financiranja koje tržište nudi. Međutim, domaće tvrtke taj potencijal gotovo nikada ne iskoriste.

U tom kontekstu o tržištu kapitala progovorio je i Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke, koji smatra da je najvažniji događaj u 2013. za domaće tržište ulazak zemlje u EU. Prema njegovu objašnjenju, ključno je koliko će hrvatske tvrtke iskoristiti pristup novim tržištima i prilikama za razvoj. Općenito govoreći, analitičari očekuju prilično spor početak za 2013. nakon što su tržišta toliko snažno zaključila 2012. Blaga konsolidacija onda bi se mogla suočiti s jasnijom slikom o predviđanjima rasta, stvarajući osnovu za drugi zamah tržištima.

Uzimanje dobiti i malo konsolidiranja ne bi bilo ništa negativno prema našem mišljenju, posebice jer vjerujemo da su uglavnom promjene u pogledu na rizik bile ono što je pokretalo tržišta. Smatramo da će jači potencijal rasta slijediti posebice kasnije u prvom tromjesečju 2013. – objasnio je Esskuchen.