Hrvatski ulazak u EU ne blokira Janša, nego lobi koji ga ruši

Dvojac Janša – Pahor nastoji se osamostaliti od moćnih postkomunističkih gospodarskih lobija koji su Sloveniju doveli do gospodarskog sloma i iz pozadine upravljali politikom.

Danas je najlakše kriviti ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić i aktualnu vladu za niz nespretnih poteza u vezi s dogovorenim paketom rješavanja bilateralnih sporova sa Slovenijom koji su slovensku ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora EU učinili upitnom. No sad nije trenutak za zbrajanje pogrešaka i traženje krivaca. Sljedeća dva tjedna presudna su za završetak strateškog priključenja Hrvatske EU. Zato sad treba poduprijeti ministricu u svim aktivnostima koje vode prema tome da do kraja mjeseca postigne dogovor i slovensku ratifikaciju hrvatskoga pristupnog ugovora. Naime, svaka daljnja odgoda čini neizglednim hrvatsko članstvo u EU od 1. srpnja. A to bi bio i hrvatski i europski neuspjeh, ali i ozbiljan slovenski grijeh. Upravo zato stekli su se uvjeti za ključan korak prema dogovoru.

Igra je višestruka. Tri najutjecajnije države EU, koje su okosnica politike EU, a to su Njemačka, Francuska i Velika Britanija, koje su u proteklih dvadesetak godina strateški podupirale hrvatski pristup EU (Njemačka), strateški ga blokirale (Velika Britanija) ili tražile rezultante između dviju oprečnih opcija, najčešće u korist Hrvatske (Francuska), pokrenule su postupak ratifikacije hrvatskoga pristupnog ugovora. Hrvatska vlada sljedećih će mjeseci još morati uložiti mnogo napora da izvrši otvorene obveze iz pristupnog ugovora, koje je prilično nonšalantno shvatila. Ali nijedna od triju starih dama politike EU neće u završnim metrima politički blokirati hrvatski pristup uniji. Loptica je prebačena u bivše jugoslavensko dvorište. A prvi je dinamit u susjedstvu – u Sloveniji.

Ne ratificira li Slovenija hrvatski pristupni ugovor prije 1. srpnja, za Hrvatsku će to značiti odgodu i strateški poraz, a za aktualnu vladu gubitak kredibilnosti. Jer preuzela je vlast s potpisanim ugovorom i neupitnim datumom pristupa. Ali i za EU to bi značilo golemu pljusk. Jer njezinu kredibilnost, njezine ugovore, njezino strateško planiranje ugrožava jedna banalna članica poput Slovenije koja na jednoj strani moli za financijsku pomoć EU, a na drugoj blokira europske procese. Za Sloveniju bi to značilo Pirovu pobjedu. Jer Slovenija danas nije više samo država koja na mig nekih moćnih članica EU (poput Velike Britanije, Nizozemske…) blokira hrvatski pristup Uniji sve dok je ne slomi američka administracija.

Slovenija je danas i država pred gospodarskim slomom koja moli financijsku pomoć EU. Uz to, ona je danas država koju očekuje unutarnji politički obračun na kraju postkomunističke tranzicije. Desno-lijevi slovenski dvojac Janša – Pahor na unutarnjem planu nastoji se osamostaliti od moćnih postkomunističkih jugoslavenskih gospodarskih lobija koji su tranzicijom varijantom dogovorne ekonomije doveli zemlju do gospodarskog sloma i iz pozadine upravljali slovenskom politikom. Jedan od ciljeva tih lobija jest ostanak Hrvatske izvan EU. Nije Janez Janša protivnik hrvatskog ulaska u EU 1. srpnja. Protivnici su oni koji ga nastoje srušiti (navodno zbog sumnjiva i neobjašnjena viška osobne imovine od 300 tisuća eura) da bi prijevremenim izborima u Sloveniji odgodili hrvatski ulazak u EU, ali i da bi još neko vrijeme zadržali svoje položaje u slovenskoj ekonomiji koja propada.

Ovo je, dakle, trenutak za sporazum sa Slovenijom i ratifikaciju ugovora, prije nego što se u Sloveniji bude rješavala politička sudbina premijera Janše. I to je životna vanjskopolitička uloga Vesne Pusić, u kojoj je naizgled u podređenom položaju, ali zapravo nije tako. Istina je da Hrvatskoj trebaju rješenje obnovljenog spora sa Slovenijom i brza ratifikacija. Ali oni trebaju i Janši i Pahoru da bi bili europski kredibilni. Trebaju i Uniji da bi bila vjerodostojna. Dakle, nadam se da su se ministrica Pusić i njezin slovenski kolega Erjavec dogovorili da će se njihovi stručnjaci brzo dogovoriti o modelu rješenja duga Ljubljanske banke između dviju država (riječ je o namirenju duga među državama koji se uopće ne odnosi na štedište). Navodno bi Slovenija obročno Hrvatskoj isplatila glavnicu od oko 270 milijuna eura, a Hrvatska bi se odrekla kamata. No ma koji god model bio, Hrvatska bi njime skinula slovensku blokadu s vrata. A unutarnje slovenske opere valja pomno pratiti. Snaći će nas nakon ulaska u EU.