Veljko i Slavko

Još su samo dva tjedna ostala do objave novoga velikog plana izlaska iz krize. Nakon Iraca, dobili smo neočekivanog autora. Hamed Bangoura poznatiji je kao nekadašnji TV voditelj i današnji vlasnik manekenske agencije nego kao ekonomist ili poduzetnik. Ljudi su, dakle, prestali očekivati da će ih spasiti vlast, pa sami pišu svoje programe. Najava GOH metode (Građani oporavljaju Hrvatsku) brzo je postala najčitaniji tekst na Liderovom webu. Bangoura spominje pedeseteročlanu ekipu koja je više od godinu dana pripremala projekt, najavljuje pokretanje gospodarskih tijekova bez daljnjeg zaduživanja države i građana, u čemu bi trebali sudjelovati država, banke i građevinska industrija, uz pridružene HNB, tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, osiguravajuće tvrtke i medije. Iako bez pojedinosti, Bangoura među ostalim predviđa reprogram 70.000 kredita u ‘švicarcima’ sa skidanjem rate za bar 30 posto, u prvoj godini otvaranje 30 tisuća radnih mjesta u građevinarstvu i još toliko u drugim djelatnostima. Sa svojim novinarskim iskustvom čitanja raznoraznih mesijanskih programa ne mogu bez velike doze suzdržanosti biti i prema ovome. Skepsu, ali i zanimanje iskazali su navodno i u Vladi kad im je ta inicijativa predstavljena. S druge strane, ljudi koji znaju nešto više o tom projektu uvjeravaju me da može ‘držati vodu’. Kako vjerujem prosudbama tih insajdera, volio bih da moja skepsa nema osnove. Zato mi ostaje nada. Bar do Bangourinih detalja 1. veljače.

Turistički Ostojić pozvao je ugostitelje da sniže cijene u skladu sa skidanjem ‘birtijaškog’ PDV-a s 25 na 10 posto. Usput je pohvalio Udrugu malih obiteljskih hotela, koja je za pet do deset posto snižila cijene. Ali, samo vina; i samo domaćeg. Uzalud Veljko poziva ugostitelje da sniže cijene te prionu novim investicijama i zapošljavanju. Mjera koja je trebala ići u prilog većoj konkurentnosti turizma odlazi u ropotarnicu ministarske mrkve i batine za ugostitelje: dok im Veljko skida PDV, Slavko im uvaljuje fiskalizaciju, koja će zaustaviti dosadašnji rad na crno.

Poreznici su se prošlog vikenda rastrčali po noćnim klubovima. Ne, nije bio u pitanju team building Porezne uprave, nego ‘239 nadzora u 20 gradova’. Utvrđeno je 16 nepravilnosti u vezi s fiskalizacijom. No radili su inspektori i danju. Prošlog su tjedna u 4676 nadzora utvrdili 323 nepravilnosti. Najpripremljeniji za fiskalizaciju su u Zadru (samo 1,95 posto nepravilnosti), a najkomotniji su ugostitelji u Koprivnici ili su tamo najrigorozniji inspektori, koji su pronašli nepravilnosti u svakoj petoj kontroli (19,35%). Slijedi Zagreb sa 17,30 posto fiskalnih nepravilnosti.

Za dvije noćne eksplozije u Zagrebu odgovoran je, prema svemu sudeći, jedan para-glajder. Vojislav Blažević otkriven je jer nije na vrijeme pobjegao od druge bombe koju je postavio. Letio je, letio, i sam u zrak odletio. A odmah je dobio i dalmatinski pandana, ‘komandira Šamila’. Taj računovođa na YouTubeu je tragom zagrebačkih eksplozija pozvao na ‘nastavak akcije’. Eto kako postajemo Amerika, a usput dokazujemo jedinstvo (ludo-sti) sjevera i juga.

Srećom ili nažalost, zagrebački gradski prijevoznik opasniji je od domaćih terorista: prošlog su se tjedna sudarila dva tramvaja, a ovog tjedna dva autobusa. Ukupno 39 ozlijeđenih. Možda je dobro da se najavljuje novi snijeg, pa će gradski tramvaji i autobusi rjeđe voziti. Pogotovo ako je točno upozorenje Damira Škare. Članovi Autokluba Siget opazili su da pojedina vozila zimsko službe u Zagrebu voze podignutih ralicu. Na taj način koncesionarima, naime, štete na gorivu. A posljedično u takvoj situaciji na gorivu štete i ostali, jer ne mogu na ceste koje se ‘čiste’ s podignutim ralicama.

Roberto Scapinello pokreće stečaj u svojoj tvrtki Pletenina Iris. Epilog je to kojim će evidencija nezaposlenih u Rijeci dobiti još 80 ‘recki’. No još je poraznije što će Talijan proizvodnju nastaviti u Srbiji. U Niš je, naime, pod okriljem kolektivnoga godišnjeg odmora već prebacio strojeve. Tako smo nakon odljeva mozgova dobili i odljev strojeva. Razlika u uvjetima poslovanja između Hrvatske i Srbije dramatičan je problem, veći i od ‘ledenog doba’ između dviju država. Milanović hrvatsku (ne)konkurentnost ne može riješiti na euromisiji zatopljanja u Beogradu. A nije je uspio riješiti ni u protekloj godini sa svojim ministrima u Zagrebu.

Nakon promjene članova Uprave Petrokemije, održana je i topnička priprema za smjenu predsjednika Uprave Josipa Jagušt. Stoga se posegnulo u njegovu imovinsku karticu, nekretnine u Zagrebu i Londonu, gdje ima i obiteljsku tvrtku. Najprije je izgledalo da Jagušt nije po volji arhitektima privatizacije kutinske tvrtke, ali onda je ministar Vrdoljak opovrgnuo najavljenu privatizaciju. Ostaje tek da Jagušt nekome nije po volji. A i oni kojima je Jagušt bio po volji znali su za njegove ‘poduzetničke’ aktivnosti.

Hrvatskoj trebaju: jedna multinacionalka i Hrvat – menadžer koji je odrastao u inozemstvu, talenti moralnog integriteta, dijaspora, spremnost, fleksibilnost i brzina! To je skraćena verzija preporuke Franka McCabea, jednog od tri irska ekonomskih stručnjaka koji su na poziv guvernera Borisa Vujičića pohodili Hrvatsku kako bi nas uvjerili da bez stranih investicija nema života. Taj naizgled zafrkantski popis u Irskoj je djelotvoran, čak 88 posto irskog izvoza nepoljoprivrednih proizvoda danas stiže iz kompanija u kojima je strani kapital. Logika je neporeciva, ali investicije u startu možemo zaboraviti. Tko bi u jednoj rečenici povezao riječi: fleksibilnost, moralni integritet i Hrvat?

Ona stara da pas ne laje zbog sela slikovito se očitovala u stajalištima američkih republikanaca o predstojećem dogovoru u vezi s podizanjem plafona zaduživanja i proračunskih rezova. Pomalo je neočekivan obrat braće Koch, zagriženih konzervativaca i ključnih financijera stranke o zaduživanju. Utjecajna grupa u njihovim capama Americans for Prosperity poručila je političarima da smekšaju inače vrlo tvrdo stajalište prema daljnjem povećanju prava na zaduživanje i više se fokusira na dublje proračunske rezove. Ipak, nije riječ o naglom prosvjetljenju, već o vlastitom interesu. Koch i ostali bogataši shvatili su da bi problemi sa zaduživanjem mogli uzrokovati neželjene posljedice po ekonomiju, a time izravno i njih same.