Slabl kune Banke već srušile granicu od 7,6 kuna za euro

Iako će kuna u odnosu na euro i prema HNB-ovu srednjem tečaju ove godine na trenutke biti u povijesno najslabijem izdanju, srednji tečaj eura ni u jednom trenutku ne bi smio premašiti granicu od 7,6 kuna. Međutim, tu granicu već je prešao prodajni tečaj banaka.

Hrvatska narodna banka i dalje će održavati stabilnim tečaj odnos između kune i eura jer je to važna pretpostavka i za održavanje stabilnosti cijena i financijskog sustava, pa i za realnost u planiranju poslovanja gospodarskih subjekata te najbolju preraspodjelu sredstava za ulaganje, poručuju iz HNB-a. U tu svrhu HNB će se koristiti instrumentima koje ima na raspolaganju, uključujući, prema potrebi, i intervencije na deviznom tržištu i upravljanje likvidnošću u sustavu. Arsenal kojim HNB brani tečaj najjači je u povijesti te institucije. Naime, danas na raspolaganju ima više od 13 milijardi eura u deviznom bazenu. Od tog iznosa 12,6 milijardi eura otpada na čiste devizne rezerve koje Narodna banka na čelu sa Borisom Vujčićem može u bilo kojem trenutku iskoristiti za stabilizaciju tečaja deviznim intervencijama. Dodatnih 357 milijuna eura drži u specijalnim pravima. Devizne su se rezerve u protekle četiri godine, ponajviše zahvaljujući monetarnoj politici bivšega guvernera Željka Rohatinskog, povećale za gotovo 50 posto. Njihov rast osigurao je zemlji stabilnost od nekontroliranog klizanja tečaja ili obnove inflacije, no brojni kritičari takve monetarne politike navode kako je kuna od uvođenja davne 1993. veoma precijenjena, zbog čega se dogodio uvozni bum, a izvoz je postao ne-konkurentan.

Da ne bi poticao tečajne špekulacije i njegovu volatilnost, HNB nikad ne objavljuje javno prognoze tečajnih kretanja. Zbog sličnih razloga neke središnje banke ne objavljaju ni svoje devizne intervencije neposredno nakon što se izvrše (kao HNB), nego s vremenskim odmakom.

Sljedeći politici stabilne kune nisku volatilnost treba očekivati i ove godine – poručuje Živković Matijević.

Iako je ove godine odgođeno zaduživanje države na inozemnim tržištima, ne bi ga trebalo isključiti. Njime bi se dodatno smanjili pritisci na domaću valutu i financiranje na domaćem financijskom tržištu. K tome, snažan globalni apetit za rizikom ove godine može osigurati neometano financiranje države i javnih poduzeća.

Alen Kovač, makroekonomist Erste banke, također očekuje zadržavanje stabilnog trenda. Smatra da će stabilnost biti poduprta dobrom turističkom sezonom, trenutačnom stabilizacijom dužničke krize eurozone te i dalje otvorenim pristupom stranom zaduživanju države.

Upravo otvorenost stranih tržišta smatramo najvažnijim čimbenikom stabilnosti i tečaja i osiguravanja stabilnog financiranja države. Međutim, lagano razduživanje privatnog sektora sugerira deprecijacijski pritisak. Ipak, glavni je rizik slabljenja kune u fiskalnim rizicima i pogoršanju ulagačkog raspoloženja na stranim tržištima. Zato ove godine očekujemo euro od 7,45 do 7,6 kuna, uz HNB-ovu jasnu usmjerenost da, ako zatreba, stabilizira tržište – smatra Kovač.

Većim promjenama na tečajnim listama ne bismo trebali svjedočiti ni nakon ulaska zemlje u Europsku uniju. Naime, Hrvatska će pristupiti Uniji u jeku turističke sezone, kad kuna jača. Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci, objasnila je da su prijašnje valove proširenja EU pratili i visoki priljevi izravnih stranih ulaganja, što je pritiskalo valute novih članica. Međutim, okolnosti od zadnjeg proširenja EU jako su se promijenile, a tržištem i dalje vladaju opreznost i znatno veća suzdržanost od ulaganja, tako da ne treba očekivati pritiske na tečaj.

Zahvaljujući pak politici stabilne kune veće potrese na deviznom tržištu ne treba očekivati ni zbog poboljšanja ili pogoršanja makroekonomske slike u zemlji.

Kao i prijašnjih godina ne očekujemo pretjeranu volatilnost na domaćem tržištu prouzročenu internim čimbenicima. Promjene u Hrvatskoj događaju se vrlo sporo. Volatilnost tečaja prije krize u usporedbi s drugim državama Srednje i Istočne Europe vrlo je niska, a u protekle tri godine smanjena je na minimum. Volatilnost tečaja u 2012., mjerenja standardnom devijacijom, bila je najniža od 2007., a uz pretpostavku da će HNB ostati do.

Kad je riječ o drugim važnijim valutnim parovima, 2013. mogu se očekivati daljnje slabljenje američkog dolara i stabilizacija švicarskog franka na 6,25 kuna.

Nedavno slabljenje švicarskog franka treba zahvaliti negativnim, odnosno penalizirajućim kamatama u Švicarskoj i rastu eura nakon osnaženog optimizma Europske središnje, smatra glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić.

Globalno jačanje apetita za rizikom i dalje će ići u prilog malo slabijem franku, no više potencijalnih rizika u svjetskoj ekonomiji, npr. američka fiskalna litica, talijanski izbori te mogući pad španjolskoga kreditnog rejtinga, mogli bi povući vrući kapital u frank. Jakom franku u prilog ide i snažan rast švicarskog izvoza, odnosno rekordan višak u bilanci plaćanja – kaže Stojić.

Kad je riječ o dolaru, Stojić misli da je američku valutu jako pogodilo FED-ovo povećanje planiranog otkupa dugoročnih hipotekarnih obveznica na 85 milijardi dolara. Nastavlja se i neizvjesnost zbog fiskalne litice, no malo veći gospodarski rast SAD-a u odnosu na Europu, koja stagnira, mogao bi u drugoj polovini godine ponovno ojačati dolar.