Uvoz proizvoda koji krše intelektualna prava sve je veći problem u Uniji, posebice zbog sve veće količine dobara koja građani Unije kupuju internetom i naručuju dostavom na kućnu adresu iz zemalja izvan EU. Piratstvo i kriptovorenje europske biznise stoje 250 milijardi eura na godinu u izgubljenoj prodaji.
- Sve veća trgovina kriptovorenim robom ne prijeti samo rastu naše ekonomije i radnim mjestima nego također uključuje velike rizike za zdravlje i sigurnost naših potrošača – rekao je zastupnik Europskog parlamenta Jurgen Creutzmann.
Dodao je i da ‘carinski službenici na vanjskim granicama EU donekle mogu zaustaviti kriptovorenа dobra prije nego što dospiju na zajedničko tržište’, ali da će im taj novi dogovor omogućiti da taj zadatak izvršavaju brže i učinkovitije.
Nova regulativa o carinskoj zaštiti prava na intelektualno vlasništvo smjera poboljšati učinkovitost carinske kontrole da bi se spriječio ulazak protuzakonitih ili opasnih proizvoda u Europsku uniju i istodobno postaviti jasna pravila i postupke o zadržavanju i uništavanju spomenutih dobara i proizvoda. Međutim, ta regulativa ne mijenja definiciju i pravila ‘kršenja PIV’. Nekomercijalni proizvodi koje u osobnoj prtljazi nose putnici i dalje nisu uključeni u njezin opseg.
Nova pravila omogućit će carinskim službenicima brži i učinkovitiji rad pojednostavnjenim postupcima uništavanja zaplijenjenih dobara bez sudskog naloga, uz ogradu da se vlasnik prekršenih prava slaže, a njihov uvoznik nema primjedbu. Posebni postupak za manje pošiljke do tri kilograma jednako će tako ubrzati uništavanje kriptovorenih dobara. Nova pravila određuju rok od deset dana u kojem uvoznik danog dobara može uložiti prigovor prije nego što se dobra unište.