Više ekonomije u programe

Kadar obrazovan ne samo teorijski nego i praktično jedan je od načina za izlazak tekstilne industrije iz začaranoga kruga teških problema, poručeno je sa znanstveno-stručnog skupa Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

Prema riječima Mirjane Jukić-Gambirože iz Sektora za industriju HGK, tekstilna industrija ima golem potencijal, ali upravo je na sinergiji cijele djelatnosti napravljeno vrlo malo, a studentima i profesorima dala je tek prolaznu ocjenu. Jukić-Gambiroža objasnila je kako je tijekom života shvatila da joj je tijekom cijelog obrazovanja najkorisniji predmet bio ‘Uvod u znanstveni rad’, koji je temelj za rješavanje problema i pretraživanje literature. S obzirom na to da takvih predmeta danas nema, preporučila je profesorima da u obrazovnim program unesu više znanosti i ekonomije, kako bi studente što bolje pripremili na probleme u kojima bi se mogli naći nakon završetka studija. Diplomske radove trebalo bi koncipirati tako da se u njima rješava po jedan konkretan gospodarski problem. Kroz taj rad student bi trebao osmisliti rješenje, a to će postići vrlo teško ako u međuvremenu ne pokuša raditi. Upravo zbog manjka takvih koncepata naši su studenti danas samo teoretičari, zaključila je Gambiroža.

Dekanica TTF-a Sandra Bischof objasnila je da je za tekstilnu, kao i za sve druge industrije u vremenima teške gospodarske krize, važna brzina i prilagodljivost. Upravo zbog toga TTF svake godine mijenja i prilagođava nastavni program – kako bi se stvarali radnici za tekstilnu branšu, a ne za burzu rada. Školovanje visoko obrazovanih stručnjaka kojih nedostaje industriji postaje sve izazovniji posao za fakultet jer mu je Sveučilište srezalo proračun za 50 posto, što otežava financiranje doktoranata. Zbog toga Bischof je apelirala na Ministarstvo gospodarstva, koje je i ranije pomagalo financirati doktorské studije za kojima postoji potreba.

Naime, fakultet u ovom trenutku radi na više od trideset znanstvenih projekta, u kojima studenti imaju priliku surađivati s kolegama diljem Europe te osim stjecanja iskustva rade na razvoju inovativnih proizvoda.

Tekstilno-tehnološki fakultet u budućnosti mora smanjiti školovanje manje potrebnih zanimanja poput dizajnera i kreatora i okrenuti se zvanjima poput tehnologa, inženjera tekstila i konstruktera. Poručio je to Ivan Cerovečki, predsjednik Nadzornog odbora krapinske Kotke. U svojem predavanju u ulozi TTF-a Cerovečki je zaključio da je današnjim studentima potrebna višemjesečna praktična nastava, a fakultet mora zagovarati otvaranje srednjih tekstilnih škola u skladu s potrebama gospodarstva. Upravo je manjak kvalitetnih srednje i visoko obrazovanih stručnjaka jedan od uzroka stagnacije industrije, što se može promijeniti kroz dobre obrazovne programe koji će pratiti svjetske trendove, zaključio je Cerovečki.

Osim obrazovnih grupa važan sinergijski materijal u tekstilnoj industriji danas su i krediti i jamstva koje nude Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Hamag Invest. Vlada je svjesna da je u masi od 370.000 nezaposlenih u Hrvatskoj čak 38 posto mladih ljudi. Zbog toga želi potaknuti mlade da se sa svojim projektima jave na Poduzetnički impuls Ministarstva poduzetništva, gdje njihove ideje mogu dobiti podršku Hamaga kroz jamstveni program ‘Novi poduzetnici’ i povoljne mikrokredite HBOR-a. Upravo suradnjom državnih tijela, malih i srednjih poduzetnika te Obrazovne grupe ‘Zrinski’ nastala je Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora, čiji je makroekonomski cilj u pet makroregija osnovati po deset poduzeća do kraja ove godine. Kroz Mrežu studenti i gospodarstvenici imaju golemu priliku za stvaranje veza i usmjeravanje poduzetničke aktivnosti, a profesori sa sustavom mentorstva pružat će potporu poduzetnicima u nastajanju. Kroz akcijski plan Mreže studentskih inkubatora već je izvršena središnja mreža mentora, a kreće i portal Mreže. Slijedi niz redovnih sastanaka studenata s mentorima na kojima će se formirati inkubatori i zajednički pristupiti apliciranju za fondove EU.