VRLINE SPOSOBNIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Stručnjaci iz državne uprave kod privatnika bi mogli zarađivati i triput više. Ostaje sjajni i inteligentni državni službenici, no oni su poput jetija – uvjeravaju nas da postoje, ali rijetki su ih vidjeli. Imamo mnogo onih koji poput crnih rupa crpe energiju i resurse. Postoji i solidna ‘količina’ onih koji su se pomirili s time da im je radno vrijeme u cijelosti izgubljeno pa poput hipnotiziranih jedinki obavljaju posao na razini automata. Birokracija ima tendenciju razviti vlastitu inteligenciju koja oblikuje radne procese na načine koji su sve samo ne učinkoviti. Najveća joj je prijetnja promjena – takvoj definiciji birokracije blogera Marka Rakara teško će itko proturječiti. Glomazni organizam ipak ne parazitira u cijelosti, još je živ, dijelom zahvaljujući i onim malobrojnim jetijima, stručnim operativcima koji su odgovorne položaje zauzeli javnim natječajem, ne stranačkim kumstvima. U ministarstvima ih kriju kao zmija noge, nerado pristajući na to da nam o njima kažu koju dobru, a kamoli da njima dopuste da priznaju kako im je u koži državnog birokrata.

Čak i kad je namjera teksta da se nešto što ima ružnu konotaciju pogleda iz najboljega kuta, birokracija nas je izbjegavala u širokom luku. Unatoč tome ostaje činjenica da se po malo nazire nova, bolja, stručnija generacija birokrata koja doista zarađuje svoju plaću. Nije namjerno, ali nekako je ispalo da su to većinom žene. Zaključke prepuštamo čitatelju.

Mlade snage sigurno unose nov vjetar u ustajali birokratski zrak, no kad je riječ o učinkovitosti i znanju birokracije, nije ružno riječ o mladosti. Ljubica Ajduković Ugarković, voditeljica Službe za politiku razvoja otoka u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, iza sebe ima već 30-ak godina staža, i to isključivo u državnoj upravi. Stvarala je prvi poduzetnički inkubator još u bivšoj državi, radila je u Ministarstvu obnove i razvoja pod kapom Jure Radica, pisala prvi vodič za poduzetnike, radila je na međunarodnim projektima menadžmenta i poduzetništva, a danas vodi brigu o tome da nam otoci ne ostanu prazni i pusti. Dakle, promijenila je podosta ministara i još je ovdje.

• Sa svakom novom ekipom moram se iznova dokazivati, što zna umarati. No ja sam u državnu upravu stigla preko javnog natječaja, iza mene stoji samo moje referencije, ništa drugo. Kad iza vas stoji vaše znanje i stručnost, tad se i lakše postavit kad branite svoje ideje – govori Ajduković Ugarković priznavajući da bi voljela čvršći dokaz svoje vrijednosti, mjeren visinom plaće i položajem. No budući da nije dužnosnica, strop je dosegnula, a plaće su dekretom morale biti prepolovljene.

Tatjana Klemar Kovač u državnoj je upravi cijelu svoju karijeru: počela je od Ministarstva financija preko Komisije za vrijednosne papire i Hanfe do položaja načelnice Sektora za inovacije, nove tehnologije i financijske institucije u Ministarstvu poduzetništva i obrta. – Budući da nisam dužnosnica, to je najviši položaj koji mogu zauzet napredovanjem, no moram reći da sam oduševljena poslom, ministrom Marasom, svim tim entuzijazmom koji svi pokazuju u radu. Moje iskustvo u Ministarstvu pokazuje da će u odlučivanju struka uvijek imati prednost pred politikom zato što je ovdje pravilo da razgovaramo na temelju argumenta i znanja, a ne politike – kategorična je Klemar Kovač.

Igor Popović obnaša funkciju voditelja Službe za carinsku tarifu u Carinskoj upravi i iako mu je posao kompliciran, u razgovoru je skroman i samozatajan. Konkretno, do 1. srpnja posao mu je tumačenje carinske tarife, primjena u postupku carinjenja robe u uvozu i izvozu, izdavanje obvezujućih mišljenja o razvrstavanju robe itd., a nakon ulaska u EU djelokrug poslova širi se na zajedničku carinsku tarifu EU, sustav tarifnih kvota prema načelu datuma podnošenja carinske deklaracije, provedbu mjera zajedničke agrarne i trgovinske politike EU u uvozu i izvozu robe u treće zemlje. Delegat je u više odbora Europske komisije iz sektora koji se odnose na carinu te zajedničku agrarnu i trgovinsku politiku. Dakle, ako itko išta zna o carinskim tarifama, zna Igor Popović.

• Kad govorim o poslovima koje obavljam, nestručna osoba, dakle netko tko bi ovdje sjedio prema nalogu politike, ne može biti na mome mjestu.

Jednostavno, to je iznimno stručan posao koji osim specifičnog znanja iziskuje višegodišnje iskustvo, koje morate steći dugogodišnjim radom. U svakom ministarstvu, u svakoj upravi ima stručnih, profesionalnih mjesta na koja nikako ne možete postaviti nekoga tko ne razumije taj posao – objašnjava Popović, dodajući da je odabran državnu službu umjesto privatnog sektora po najprije zbog humanijeg odnosa između poslodavca i zaposlenika.

Iako u Poreznoj upravi nisu dopustili da razgovaramo s operativcima, nije se teško prisjetiti koliko je na nedavnoj Liderovoj konferenciji ‘Kako primijeniti Zakon o financijskom poslovanju’ i poduzetnike i novinare oduševila Anda Redžić, voditeljica Službe za naplatu u Poreznoj upravi. Mlada, konkretna, jasna, precizna – svakomu zburnjenom poduzetniku dala je odgovor na pitanje koji nije ostavljao prostora za ovakva ili onakva tumačenja. Iako o Poreznoj upravi vjerojatno nijedan poduzetnik ne gaji lijepe misli, njezinu stručnosti nisu mogli prigovoriti.

Bivši zaposlenik Ministarstva financija (u javnosti nije htio imenom) u tom je ministarstvu radio mnogo godina, što znači da dobro poznaje strukturu, način zapošljavanja i napredovanja službenika. Uvjeran je da smo još u recesiji jedino zbog – neučinkovite birokracije! Ustvrdio je da cijeli teret posla pada na nekoliko sposobnih stručnjaka, među kojima je izdvojio troje.

Ivana Jakir Bajo, ravnateljica Uprave za izvršenje proračuna, ondje je od pripravničkih dana. – To je izvrsna stručnjakinja koju bi poželjela svaka administracija. Nažalost, budući da nije dužnosnica, to je ujedno strop koji ondje može dosegnuti iako zna više i bolje od toga – kaže nam naš izvor.

Osim nje Ministarstvo financija oslanja se na jake muške snage. Hrvoje Radovanić ondje je ‘od stoljeća sedmog’. Direktor Sektora za upravljanje javnim dugom pamti još vrijeme Bože Prke i dosad je preživio sve smjene. Njegovo znanje o funkcioniranju tržišta kapitala zaslužno je za ono što malo tko zna – za javni dug i njegovo financiranje brine se posve sâm! To je, očito, prepoznala (i poštuje) svaka garnitura. Josip Lozančić, zamjenik ravnateljice Porezne uprave, ondje je od kraja 90-ih i još radi uporno, s nevjerojatnom željom da unatoč smjeni (do lani je bio ravnatelj) pridonese javnom dobru. Karakterno korektan čovjek, jedan je od rijetkih koji ima dobar poslovni profil, i to čovjeka koja se nikad nije vodila političkim motivima – zaključuje naš sugovornik.

To su, dakle, ljudi koji već stvaraju zanimanje ‘profesionalni državni službenik’, takvo koje neće ovisiti o smjenama vlasti jer im je korijen znanje, ne politika. Popović kaže da je i članstvo u EU korak prema toj profesionalizaciji: – Naša će administracija morati provoditi sve propise prema proceduri, u zadanim rokovima i u skladu s praksom drugih država članica EU. Njihova provedba neće smjeti stati i biti ugrožena zbog bilo kojih razloga – tumači.

Na pitanje je li moguća profesionalizacija državne uprave koja neće ovisiti o smjeni vlasti kaže kako je najbolji put – ulaganje u ljude i njihovo znanje, a Ajduković Ugarković tvrdi da se to neće dogoditi sve dok ne postavimo nov model, a to znači reorganizirati ministarstva, strukturirati poslove i zapošljavati na javnim natječajima.

Bujanje neučinkovite birokracije nije samo naša boljka. Evo matematičkog izraza koliko su stvari otišle daleko: Pitagorin poučak – 24 riječi; 10 zapovijedi – 179 riječi; američka Deklaracija o nezavisnosti – 1300 riječi; propisi EU o prodaji kupusa – 26.911 riječi. Možda jednom i naša birokracija shvati veličinu Pitagorine jednostavnosti.