Odabrane valute

Dobrim valutama gotovo bi svi stručnjaci nazvali one koje imaju svojevrsne atraktivne temelje: zdravu bilancu plaćanja, visok tečaj i snažan rast. Međutim, kad je riječ o valutama koje se vežu uz ugovore o leasingu, u Hrvatskoj su one nakon podbačaja švicarskog franka najčešće ograničene na kunu i euro. Na tržištu, kažu u Raiffeisen Leasingu, postoji sklonost da se u ugovaranja leasinga kao valuta odabire kuna, no u većini slučajeva klijenti odabiru kunu uz valutnu klauzulu u eurima. S time se djelomično slaže analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić koji naglašava da u tradicionalnome kreditnom proizvodu pozornost treba svratiti na minimiziranje rizika.

• U hrvatskom gospodarstvu vrlo je visok stupanj eurizacije, a i Hrvatska narodna banka naglašava važnost što bržeg pristupanja eurozoni. Ipak, ne treba zaboraviti da je i kuna pokazala visoku stabilnost, stoga će i dalje većina ugovora o leasingu biti vezana uz nju ili euro, a ne uz švicarski franak, koji danas nosi visok rizik – kaže Šantić.

Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke, smatra da će se većina leasinga odnositi na euro jer ‘gotovo nema dugoročnog kunske izvora’. Ekonomist Ljubo Jurčić kaže pak kako bi kune ipak trebale prevladavati.

• Devizna je klauzula protuprirodna. Davateljima je u pravilu svejedno. Oni se žele zaštititi od rizika deviznog tečaja i zato inzistiraju na deviznoj klauzuli. Realno je da preferiraju euro ako dolaze iz eurozone; ako su s frankofonog područja, preferirat će švicarski franak; ako su iz Hrvatske, preferiraju kunu. Ostalo su špekulacije kojima se želi zaraditi na tečaju. To je, dakako, rizik. Svi se sjećamo kolektivne euforije zbog švicarskog franka, a nije se računalo na rizik promjene tečaja, koji je otišao nagore. Sad ti koji su se opekli preferiraju euro čak i u odnosu na kunu, nije im više do rizika – kaže Jurčić.

Članica Uprave S-Leasinga Ruža Ercegović smatra da sve češći napisi o mogućem raspadu eurozone i upitnost zajedničke europske valute sve one koji se zadužuju i štede zasigurno potiču na ozbiljno razmišljanje o odabiru valute.

• Budućnost je vrlo teško, gotovo nemoguće predvidjeti. Kad euro podivlja, HNB intervenira; divljanje švicarskog franka također je u jednom trenutku prekinuto naglom odlukom o fiksiranju tečaja. Mnogi smatraju da je švicarac danas jako precijenjen i da će ubuduće slabjeti, što bi bio dobar razlog da se sad zadužimo u njemu. Precijenjenim mnogi smatraju i euro i dolar – kaže Ercegović.

Ipak, prema istoj logici, navodi Ercegović, neke valute koje su u posljednje vrijeme slabjele zbog spašavanja posmrtnih banaka ili prevelikog duga ne bi trebale biti izbor u dugoročnom zaduživanju zbog očekivanog rasta.

• U privatnim financijama primjenjujem sljedeće načelo: zadužujem se u istoj valuti u kojoj imam primanja i štedim. Bez obzira na kretanje tečaja otplata rata tako ostaje stabilna u odnosu na izvore otplate. Dakle, onima koji imaju primanja u kunama preporučila bih i zaduženje u kunama – savjetuje Ercegović i ističe da je Hrvatska eurizirana zemlja u kojoj se gotovo sve računa u toj valuti: mnogi i u ugovorima o radu imaju ugovorenu plaću uz valutnu klauzulu, u eurima cijenimo nekretnine, rabljena vozila i mnoge stvari, stoga smatra da je za mnoge Hrvate i euro dobar izbor.