Iako ishod velike većine pojedinih pregovora, gledajući ih zasebno, nema “presudan” utjecaj na poslovanje kompanija, stotine (tisuće) pregovora koje zaposlenici neke kompanije poduzme tokom godine ima, zajednički, enorman utjecaj na strategiju, konkurentnost i profitabilnost kompanija. Stoga je pregovaranje nedvojbeno jedna od ključnih korporativnih kompetencija.
Međutim, pregovaranje je još uvijek jedna od rijetkih funkcija koja je u velikom broju kompanija ostala izvan konteksta standardizacije poslovnih procesa. Često na razini cijelog poslovnog sustava nema niti jasnih smjernica za osnovne korake o tome što razmatrati u planiranju strategije pregovaranja, kako se pripremiti za vođenje pregovora za pregovaračkim stolom te kako voditi same pregovore. To se snažno odražava na konkurentnost i profitabilnost, a da kompanije toga nisu niti svjesne. Neke kompanije to su prepoznale i odlučile promijeniti svoj pristup, odlučile su unaprijediti svoje poslovanje.
“Pregovaranje je tema o kojoj svi sve znamo (a nije nogomet), ali nakon ovakvog seminara otkrivamo koliko smo nespremni za ovaj neizostavan dio bilo kojeg posla. Idealan omjer teorije, primjera i praktičnih treninga.”
“Seminar je snažan poticaj za kvalitetno strukturiranje i pripremu pregovaranja na profesionalnom nivou koji mogu značajno pojačati snagu nastupa pregovaračkog tima i firme koje tim zastupa.”
“Trening Poslovno Pregovaranje – I je vrlo koristan za unapređivanje vještina pregovaranja, posebice u teorijskom dijelu u kojem su izbjegnuta loša načela na koja sam nailazio u literaturi. Posebno me se dojmo prikaz vođenja pregovora s gledišta suprotne strane u pregovorima, što smatram da uvelike može pomoći u osmišljavanju strategije poslovnoga pregovaranja.”
“Vrlo koristan trening iz poslovnog pregovaranja. Posebno zanimljive i poučne bile su simulacije stvarnih situacija kroz uloge pregovarača ili promatrača. Svakako preporučujem!”
Da bismo dobili kompletnu sliku tih dviju kompanija, ipak ih ne treba gledati odvojeno, jer s jedne je strane Euro Petrol ubilježio 24,258.520 kuna dobitka, ali s druge je strane Petrol ubilježio 33,692.760 kuna gubitka. Euro Petrol kao prijevoznik naftnih derivata i vlasnik crpki tako je u godinu dana ubilježio za trećinu manju dobit, a gubici Petrol Hrvatske još su se povećali.
Na četvrtom mjestu, kao i lani, nalazi se prvi ne-naftni brend – Boxmark Leather d.o.o.. Treba naglasiti da je riječ o tvrtki koja ne proizvodi samo za automobilsku industriju, već je vezana i uz proizvodnju kućanskog namještaja. Treba znati da su luksuzni automobilski brendovi u 2011. godini najmanje osjetili krizu i stoga je i lista narudžbi bila vjerojatno dobro popunjena. Pravilo je da u najvećim krizama luksuzna roba posljednja posrane. Osim toga luksuz su u posljednjih desetak godina otkrili i stanovnici Kine i Rusije, koji su postali najveći potrošači svega skupoga sa Zapada. Tu cijena nije nikada bila upitna, samo je važna kvaliteta, a lijepa je spoznaja da je može pružiti i jedna domaća tvrtka. Kako bilo, čini se da je dobit Boxmark Leathera d.o.o. gotovo rekordna sa 72,348.100 kuna, a zadržan je i gotovo jednak broj radnika kao i godinu ranije, što je svakako ohrabrujući podatak.
Konglomerat uvozništva automobila, tvrtka P.Z. Auto i dalje je na ukupnom petom mjestu prema prihodu, odnosno prvom ako se uzme u obzir samo prodaja vozila. Nije ni čudo kada njenih šest brendova čini gotovo 25 posto ukupne prodaje automobila u Hrvatskoj. Dakle, svaki četvrti automobil koji se proda u našoj zemlji kupljen je putem veleprodajnog (a često i maloprodajnog) kanala P.Z. Auta. To je svakako impresivno. Sigurno je da dio otpada na flotnu prodaju i to često vezanu uz državne tvrtke (MUP najveći klijent). VW je najčešći odabir prilikom kupnje na leasing. Upravo na toj usluzi VW gradi svoju prodaju. Jer iako su ponekad skuplji od konkurencije, zahvaljujući višem ‘by backu’ rata za korištenje automobilom često je jednaka kao kod konkurencije, a Volkswagenovi su proizvodi sigurno poželjan odabir. Unatoč teškoj 2011. godini, u kojoj je registriran 41,521 automobil, P.Z. Auto je znatno povećao svoju dobit u odnosu na 2010. godinu i ona je iznosila 32,332.810 kuna. Na listi prihoda u 2011. godini opet slijede naftne kompanije Tifon i Lukoil, s negativnim predznakom u rubrici dobici. Lukoil je čak na gubitku od 23,401.660 kuna. Renault Nissan Hrvatska (ukupno osmo mjesto) drži čvrsto drugo mjesto među automobilskim markama.
Već u 2011. godini automobili su se prodavali isključivo uz popuste i zarade su sve manje. To je sigurno osjetio i Renault Nissan Hrvatska, kojeg je stisnuo i princip koji inzistira na pozitivnoj financijskoj bilanci nauštrb prodajnih količina. Auto Zubak iz Velike Gorice na ukupnom je 10. mjestu liste prihoda, ali je prvi uzme li se u obzir samo maloprodaja automobila. Treba znati da i Euro Petrol kuna. Osim toga Inine su investicije ionako problematične i veliki kamen spoticanja između dvaju vlasnika, mađarskog Mola i hrvatske države. Ina je barem prema prikazanoj završnoj bilanci u samo godinu dana otpustila gotovo 900 zaposlenih, ili nešto manje od 10 posto. To je možda najbolji pokazatelj stanja u državi, a ovdje govorimo o 2011. godini kada otpuštanja nisu bila toliko masovna kao godinu dana kasnije. Ina je sigurno svijet za sebe u ovom skeniranju autoindustrije. Uostalom, to je najveća hrvatska kompanija i vjerojatno će tako ostati još dugi niz godina.