‘Ime ruže’, ‘Hazarski rečnik’, ‘Klub Dumas’, ‘Babitonska knjižnica’… samo su neka od brojnih djela koja ilustriraju masovnu prihvaćenost ‘knjiga o knjigama’. No ruski primjer ‘Bibliotekar’ ne zadržava se u okvirima žanra, suvremena je to varijacija barem još nekoliko žanrova, poglavito krvavih krimića i trilera.
Takvo je i krvavo okružje Bibliotekarove radnje, ispunjene nepoštednim obraćunima čiji su sudionici vremešni heroji socijalističkog rada, bivši partizanski sekretari i ostali razvlašteni funkcionari, ratni veterani te još bulmenta sovjetskih relikata prošlosti. Ali u glavnoj ulozi knjige, podsmijeha vrijedni otpaci socrealističke literature koji čitateljima daju nadnaravnu moć…
