Home / Ostalo / Cijena savjeta

Cijena savjeta

Ipak, dok se čovječanstvo truje i guši ima organizama koji se globalnim zatopljenjem koriste. Naime, dok mnogi stanovnici mora izumiru ili mijenjaju staništa, međuzama toplina odgovara i naglo im se povećava broj posljednjih desetljeća. Druga opasnost prijeti od boginja, koje je svjetska zdravstvena organizacija proglasila iskorijenjenima. Iako je virus te bolesti samo u 20. stoljeću ubio pola milijarde ljudi, bolest je planskim cijepljenjem stanovništva praktički nestala. No opasnost od njenog povratka vrlo je velika i to zahvaljujući upravo globalnom zatopljenju. Stručnjaci smatraju da virus te bolesti može preživjeti i stoljećima u ledu. Sada kada je počelo otapanje lednjaka i vječnog leda na polovima, postoji opasnost da bi se virus mogao vratiti i dovršiti čovječanstvo.

Da bi se spriječilo dalje štetno djelovanje globalnog zatopljenja i efekta staklenika, razvijene zemlje dogovorile su se da će smanjiti ispuštanje plinova staklenika za 5,2% u usporedbi s 1990. godinom. To je protokol Ujedinjenih naroda (UNFCCC – United Nations Framework Convention on Climate Change) usvojen u Rio de Janeiru još 1992. U Kyoto je samo unaprijeđen (neke tehničke sitnice i slično). Protokol predviđa da razvijene zemlje moraju platiti i osigurati tehnologiju nerazvijenima da spriječe promjenu klime. Ali protokol predviđa i kvote proizvodnje CO2, tako da neke razvijene zemlje mogu kupovati kvote od nerazvijenih kako u teoriji ne bi usporile svoj razvoj. U praksi se takvo poštenje ‘velikih’ zemalja često poistovjećuje s neokolonijalizmom. Da bi postao valjan, sporazum mora ratificirati barem 55 zemalja odgovornih za 55% emisije CO2 iz 1990. godine. Trenutačno je sporazum ratificiralo 119 zemalja, odgovornih za oko 44,07% emisije CO2, ali njegova je budućnost nesigurna uglavnom zbog američkog odbacivanja. No u svom inauguracijskom govoru prilikom prisege za drugi mandat na mjestu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama naglasio je da će njegova administracija odlučno krenuti u borbu za očuvanje energije i okoliša. Treba mu povjerovati i vjerovati da će za vrijeme Obamine vlade Amerika povući kotač sreće za opstanak ovog planeta. Treba mu vjerovati i zbog toga jer svaki političar koji je ograničen s dva mandata u prvom trasira puteve svoje politike, a u drugom kreće u ostvarenje onoga što je ranije zatražio jer više ne može ništa izgubiti; jednostavno nema konkurencije.

U sljedećem petogodišnjem razdoblju, prema Obaminom obećanju, SAD će predvoditi bitku za spas Zemlje. No prema satelitskim snimkama koje se mogu pronaći na Googleu, gradovi SAD-a označeni su kao najmanji zagađivači, s 25 miligrama CO2 na prostorni metar. Europa je uglavnom ‘čista’ i gradovi su na granici između 25 i 50 mg/m³. Najzagađeniji grad u Europi je Sarajevo, koje u zraku ispušta 372 mg. Od gradova regije, Zagreb, Rijeka, Osijek i Beograd su na srednjoj granici od 50 mg, a Skopje i Tetovo u Makedoniji ispuštaju više od 100 mg/m³. Što se klimatskog zagađenja tiče, najtragičnija situacija je u južnoj Aziji. Od Arapskog poluostrva do Japana zagađenje na pojedinim mjestima dostiže po zdravlje ljudi zastrašujuće rezultate. Najzagađeniji grad na svijetu je Peking i njegova okolica, u kojem ne samo da je zagađen zrak, zagađeno je i tlo, a voće i povrće crno je od ugljene prašine koja se taloži iz atmosfere. Najveći zagađivači upravo su fosilna goriva koja se upotrebljavaju za grijanje i u industriji.

‘ONIM NACIJAMA KOJE POPUT NAŠE UŽIVAJU RELATIVNO MNOGO, PORUČUJEMO DA SI VIŠE NE MOŽEMO DOPUSTITI RAVNODUŠNOST PREMA ONIMA KOJI PATE IZVAN NAŠIH GRANICA, NITI MOŽEMO ISKORIŠTAVATI SVJETSKE RESURSE NE OBAZIRUĆI SE NA POSLJEDICE. SVIJET SE PROMIJENIO I MI SE MORAMO MIJENJATI S NJIM’

Da cijeli svijet nije u strahu od virusa koji se prenose spolnim kontaktom, industrija kondoma i drugih zaštitnih sredstava vjerojatno se ne bi na sva zvona mogla hvaliti svojim napretkom kao što to čini danas, predstavljajući inovacije nakon više-manje 150 godina rada u sjeni.

Vjerojatno o seksu ne razmišljate kao o velikoj proračunskoj stavci, ali računica je nemilosrdna: svega 15 mjesečnih koitusa (svaki drugi dan) stajalo bi vas više od režijskih troškova, odnosno 1500 kuna, uz upotrebu tzv. ekokondoma od janjeće kože.