Sustav primijenjen u Studencu prilagođava se postojećoj situaciji. U sebi sadrži integriran sustav za regulaciju intenziteta, odnosno prilagođava se postojećem svjetlu i dodaje samo koliko je nužno do željenih 530 luksa.
Vesna Tomac Vukmanović, direktorica Studenca, objašnjava kako su uspjeli dobiti sredstva europskih fondova kojima se potiče energetska učinkovitost, a zatim doći i do agilnog i zasad neformalnoga koncerna nekoliko domaćih proizvođača okupljenih pod brendom Energy Plus na teren. Pogon je podijeljen na celine, ne samo radi lakšeg rada nego i upravljanja. Primjerice, pogon u kojem su puhalice, odnosno strojevi koji PVC ambalažu sprešanu radi lakšeg transporta raspunjavaju u oblik bočica, češće je neaktiviran od pogona punionice. Stoga je uveden sustav senzorskog nadzora koji rasvjetu gasi minutu nakon što posljednji zaposlenik napusti prostor.
Kao tvornica moramo zakupljati snagu od HEP-a, pa ćemo zapravo tek nakon godinu dana znati koliko je manje trebamo, ali već za mjesec dana koliko prati ovaj sustav žarulje su znatno manje gorjele, a ljudi rade pod boljim osvjetljenjem. Sada možemo točno znati koliko i na što trošimo, a ovaj sustav doista daje novu dimenziju održavanju u tvornicama, kaže Saša Vukmanović, inženjer održavanja koji odnedavno ima pregled cijele tvornice, čak i od kuće putem smartphonea.
Tijekom našeg posjeta tvornici, Vukmanović je zahtijevao od Energy Plusa preinaku sustava, odnosno da osim automatskog upravljanja jednostavnim dodirom zaslona može prijeći na ručno. Primijenjeni sustav prilagođava se postojećoj situaciji. Naime, u sebi sadrži integriran sustav za regulaciju intenziteta (dimming), odnosno prilagođava se postojećem svjetlu i dodaje samo koliko je nužno do željenih 530 luksa. O konačnom trošku na kraju godine ovisit će daljnje rasvjetljavanje ne samo lipičke tvornice vode i sokova nego i drugih tvrtki sustava Podravke, koje zasad brižno prate rezultate te investicije Studenca.
Tvrtka C.I.A.K. vodeća je na hrvatskom tržištu u poslovanju gospodarenja opasnim otpadom. Direktorica sektora ekologije tvrtke C.I.A.K., mr. sc. Sanja Grabar objašnjava kako već dugi niz godina C.I.A.K. svojim poslovanjem podiže svijest građana i tvrtki o važnosti pravilnog zbrinjavanja svih vrsta opasnog otpada, izravno utječe na zaštitu okoliša i očuvanje prirode u Hrvatskoj te je općenito važan dio gospodarskog rasta Hrvatske. No tu planovi tvrtke C.I.A.K. ne prestaju.
U cilju jačanja konkurencije i razvoja zaštite okoliša u Hrvatskoj, na postojećoj lokaciji Centra za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom u Zaboku planira se sljedeći korak, sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji i dozvolama. Grabar objašnjava da njihov dalji investicijski ciklus uključuje dvije faze: gradnju centra za reciklažu akumulatora i baterija te gradnju postrojenja za fizikalno-kemijsku obradu. S ta dva projekta C.I.A.K. zatvara ciklus gospodarenja otpadom unutar vlastitih resursa. Centar za reciklažu akumulatora i baterija u aktivnoj je realizaciji i bit će prvi centar za oporabu opasnog otpada u Hrvatskoj.
Bit će to suvremeno i veliko zdanje koje će se koristiti najnovijom tehnologijom za obradu i oporabu te vrste otpada, sukladno zakonskim propisima o zaštiti okoliša. Lokacijska je i građevinska dozvola aktivne, a gradnja počinje u veljači. Imat ćemo kapacitet za obradu svih količina otpadnih akumulatora i baterija na području Republike Hrvatske. Plan je proizvodni pogon pustiti u rad tijekom listopada ove godine, objašnjava Grabar.
Ta ‘greenfield’-investicija, ističe, logičan je korak razvoja poslovanja tvrtke C.I.A.K. i u skladu je s preuzetim obvezama Hrvatske od EU i zadanim ciljevima i kvotama za recikliranje pojedinih vrsta otpada, u ovom slučaju otpadnih akumulatora i baterija. Treba naglasiti da je Hrvatska, u sklopu nadolazećeg ulaska u EU, dužna reciklirati najmanje 65% te vrste otpada. Iznimno smo ponosni što ćemo naša investicija omogućiti državi ostvarivanje te obveze, ističe Grabar i dodaje da je to prva takva investicija te veličine u Hrvatskoj.
