Home / Tvrtke i tržišta / dugorocnog najma još su nize!

dugorocnog najma još su nize!

Električni motor superioran je i prema momentu, koji je veći i kontinuiran, doslovce vas zalijepi za sjedalo – zaključuje Škrlec. Za sada su glavni proizvođači električnih vozila Renault, Nissan i Toyota, koja je napravila hibridne prijelazne modele koji se koriste i električnom energijom i benzinskim motorom koji puni akumulator baterije. Procjenjuje se da takav model na 100 kilometara troši između litre i pol i dvije litre goriva. Električni automobil pak, prema procjenama stručnjaka, troši trenutačno osam kuna na 100 kilometara, manje od cijene litre benzina. Naravno, valja očekivati, kao što je bilo s plinom, da će s gradnjom infrastrukture ta cijena rasti.

U Hrvatskoj zasad posluju dva proizvođača električnih vozila. Prvi je Mate Rimac koji je sa svojim modelom Concept One stekao već svjetsku slavu i nedavno prodao prvi model španjolskom kupcu. Drugi je poduzeće Doking koje bi uskoro u suradnji s HEP-om trebalo svoj model XD staviti u komercijalnu proizvodnju. Za sada se radi samo o prototipovima čija proizvodnja stoji 50 tisuća eura, pa će se raditi samo po narudžbi.

Prvi automobil na svijetu bio je električni i da naftna industrija nije lobirala za svoje interese, danas bi cijeli sustav bio potpuno usavršen. Tek 1996. počela se rapidno razvijati industrija električnih vozila. Tek kad je voda došla do grla i emisija stakleničkih plinova poprimila zabrinjavajuće razmjere, vlade najvećih zapadnih zemalja digle su se na noge. Europska komisija do 2020. želi vidjeti devet milijuna električnih vozila na cestama. Danas se autoindustrija alternativnih goriva financira na različite načine – subvencijama, poreznim olakšicama itd. Slovenija, navodno, s pomoću Fonda za okoliš tisuću zelenih vozila na godinu subvencionira u sklopu zelene javne nabave.

Neke države izravno sudjeluju u nabavi vozila s tisuću, tisuću i pol eura. Hrvatska ima originalne postaje za punjenje, već dva proizvođača. Ima i tvornicu akumulatora i elektromotora, dakle sva sredstva da se upusti u avanturu proizvodnje i postane relevantan igrač na tom brzorastućem tržištu. Međutim, ponajprije treba sagraditi mrežu i infrastrukturu. Ne bi bilo z gorega i da, kaže Škrlec, sagradi pravu zelenu magistralu na starim cestama koja bi bila na raspolaganju turistima koji bi mogli puniti automobile i blizu nacionalnih parkova i parkova prirode. Ako smo u proizvodnji pokleknuli u prošlosti, a ni sadašnjost nam ne izgleda bajno, ostaje nam još samo skok u budućnost.