NEPOGODE

Međunarodni sud ignorira argumentaciju na kojoj tužitelji iz Hrvatske temelje svoje tužbe i izbjegava očitovati se o bitnim navodima u tim tužbama. Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedine u njihovim nerazmjernim sporovima s gloznom državnom upravom.

Avilo se desetak čitatelja nezadovoljnih odbijenica Međunarodnog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Zbog pravnog nasilja i krize u hrvatskom pravosuđu u proteklih 15-ak godina znatan broj građana Hrvatske obraćao se Međunarodnom sudu. Pod pritiskom sve više predmeta iz Hrvatske, međutim, u sudu u Strasbourgu pribjegli su odbijanju nagomilanih predmeta u pretpostupku zbog proceduralnih razloga bez ocjenjivanja biti (merituma) tužbi.

Odbijenica nagomilanih tužbi u pretpostupku bez ocjenjivanja biti (merituma) tužbi Međunarodni sud u Strasbourgu ignorira argumentaciju na kojoj tužitelji iz Hrvatske temelje svoje tužbe i izbjegava očitovati se o bitnim navodima u tim tužbama. A presude Međunarodnog suda u predmetima iz Hrvatske (kada su done sene) praktično su jedini korektiv loše prakse domaćeg sudstva. Zbog toga nikako ne bi bilo dobro da hrvatski građani izgube povjerenje i u Međunarodni sud u Strasbourgu i prestanu tom sudu podnositi tužbe.

Doznali smo da je u Međunarodnom sudu u Strasbourgu zbog (pre)velikog priljeva tužbi iz Hrvatske formiran posebni odjel, u kojemu radi 30-ak administrativaca iz Hrvatske. Sudeći prema odbijenicama u kojima se sud izbjegava očitovati o bitnim navodima u tužbama koje odbija, umjesto da Međunarodni sud mijenja loše stanje hrvatskog sudstva, ostvaruje se suprotno, lokalno pravosudno osoblje počelo je mijenjati praksu Međunarodnog suda u Strasbourgu.

Voditeljica odjela za Hrvatsku u sudu u Strasbourgu je Elica Grdinić, tipična karijerna dužnosnica hrvatskog pravosuđa, pomaže joj Štefica Stažnik, donedavno odvjetnica hrvatske države u postupcima na Međunarodnom sudu (nije li to sukob interesa?!), pa Zvonimir Matagan, Tomislav Bilobrk i ostali donedavni karijerni ‘podmladak’ lokalnog pravosuđa. Gubi li se smisao zaštite pred Međunarodnim sudom protiv odluka lokalnog sudstva ako o takvim prijedlozima (tužbama) u Strasbourgu u pretpostupku odlučuje lokalno (hrvatsko) administrativno osoblje?

To smo pitanje postavili sucu Deau Spielmannu, predsjedniku Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Imajući u vidu nedavnu odluku tog suda o nedopuštenosti novinarske tužbe protiv presuda Ustavnog i Upravnog suda Republike Hrvatske kojima se Ministarstvu financija daje pravo da uskraćuje podatke o prihodima državnog proračuna od koncesijskih i rudarskih naknada (zaprimaljeno pod brojem 7169/11), pitali smo predsjednika Spielmanna još i je li se dogodila općenita promjena dosadašnje prakse tog suda o pravu javnosti da bude informirana ili se promijenjena praksa odnosi samo na postupke iz Hrvatske, u kojima se procesna prava stavljuju iznad prava javnosti da bude informirana?

Iz press-službe Međunarodnog suda u Strasbourgu 8. veljače 2013. obećali su odgovoriti na ta pitanja, ali do danas ništa od odgovora, slično kao i u hrvatskom pravosuđu. U Međunarodni sud u Strasbourgu nedavno je kao sudac iz Hrvatske izabrana Ksenija Turković, profesorica zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Dosadašnja sutkinja tog suda iz Hrvatske prof. Nina Vajić kandidirala se za Međunarodni sud EU u Luksemburgu, ali je umjesto nje predložen prof. Siniša Rodin.

Međunarodni sud u Luksemburgu je sud EU koji djeluje kao dva prvostupanjska suda, opći i posebni za službeničke sporove, te kao drugostupanjski sud (u drugostupanjski je predložen Siniša Rodin). U Općem sudu 80 posto predmeta odnosi se na zaštitu tržišnog natjecanja.