Nestaju gotovo svi poslovi koje obavljaju pripadnici srednje klase, oni s godišnjom plaćom do 68 tisuća dolara. U proteklih deset godina softveri su u SAD-u zamijenili više od milijun tajnica, broj telefonskih operatera smanjen je za 64 posto, putničkih agenata za 46 posto, knjigovoda za 26 posto. Ženski android Geminoid F, ženu-robotu duge crne kose koja ne skida osmijeh s lica. Nijemci su proizveli robote-konobare, spremni i još neke, a Korejci njegovatelja starih i nemoćnih.
Što ostaje čovjeku? Hoće li se naši potomci morati prekvalificirati brzinom svjetlosti jer obrazovni sustav, ma koliko suvremen bio, ne sustiže ritam razvoja suvremene tehnologije koja diktira gotove sve životne procese, a naveliko utječe i na prirodne? Ili će se ostvariti pro- ročanstvo raznih nostradamusa o trećem tisućljeću kao vremenu veće svjesnosti u kojem će čovjek nadrasti materijalnu dimenziju svojeg postojanja? A možda i umjetnost ponovno doživi renesansu jer će budući proleteri egzistenciju osigurati umjetničkom revolucijom i svi postati umjetnici i kreirati proizvode? Teško je odgovoriti na pitanje što će Zemljani raditi u budućnosti.
Ekonomski kriza i razvoj nove tehnologije ostavili su bez posla sedam i pol milijuna ljudi u SAD-u i 7,6 milijuna u EU. Lawrence Summers, bivši američki ministar financija, najvećim gospodarskim problemom u budućnosti smatra posljedice razvoja nove tehnologije, većima od federalnog duga ili konkurentne Kine. Ekonomist Maarten Goos sa Sveučilišta u Leuvenu u Belgiji tvrdi da su dvije trećine nezaposlenih pripadnika zapadnoeuropske srednje klase žrtve razvoja nove tehnologije. Utjecaj tehnologije na radna mjesta u 20 zemalja analizirao je Associated Press na temelju stajališta ekonomista, IT stručnjaka, proizvođača robota i softvera, direktora te radnika kojima su pametni strojevi konkurencija. Zaključio je da nestaju gotovo svi poslovi koje obavljaju pripadnici srednje klase, oni s godišnjom plaćom od 38 tisuća do 68 tisuća dolara. U proteklih deset godina američki šefovi softverima su zamijenili više od milijun tajnica, broj telefonskih operatera smanjen je za 64 posto, putničkih agenata za 46 posto, knjigovoda za 26 posto. Slično se događa u EU i Japanu. Roboti će do kraja ovog stoljeća učiniti nezaposlenima čak 75 posto američkih radnika.
A dok čekamo prevlast robota, svijetom vlada softver, temelj svih revolucionarnih tehnoloških postignuća današnjice, s pomoću kojeg se obavlja svakovrsni promet: nabava, potražnja, prodaja, kontrola prihoda i rashoda, čak i poslovna špijunaža. Kad je potkraj 20. stoljeća počeo razvoj IT industrije, a malo poslije i robotike, smatralo se da će pametni strojevi potpuno zamijeniti potrebu za ljudskom snagom u proizvodnim procesima, no malo je tko slušio da je samo pitanje trenutka kad će strojevi početi oponašati ljude i obavljati mnogo složenije poslove od prenošenja proizvoda s jedne proizvodne vrpce na drugu. Roboti su danas najveća konkurencija čovjeku na tržištu rada, isplativiji su i učinkovitiji, a IT ima neslućene mogućnosti razvoja, pa će informatička tehnologija i robotika više od politike kreirati budućnost čovječanstva. Naime, nema čovjeka na svijetu koji može smisliti, pohraniti, analizirati i razvrstati toliko količinu podataka kao računalo te ih u rekordnom roku dostaviti i tako ubrzati svaki proces u kojem se upotrebljava. Sve što se događa izgleda kao znanstvena fantastika jer sve što čovjek može učiniti može i stroj. U idućih 25 godina nestat će mnoga zanimanja. Ako automatizacija može zamijeniti vozače autobusa i kamiona, koji je posao siguran? Jesmo li spremni za gospodarstvo u kojem 50 posto ljudi ne radi? – pita Moshe Vardi, znanstvenik sa Sveučilišta Rice u Houstonu.
