Razni su načini financiranja autoindustrije alternativnih goriva, od subvencija do poreznih olakšica. Slovenija, navodno, s pomoću Fonda za okoliš subvencionira tisuću zelenih vozila na godinu zelenom javnom nabavom, a ima i država koje izravno sudjeluju u nabavi vozila s tisuću do tisuću i pol eura.
Emisija stakleničkih plinova u vožnji iznosi 0 posto, što predstavlja jednu od prednosti električnih vozila. Osim toga, veća energijska neovisnost država, zaštita zdravlja čovječanstva, osam puta manja potrošnja, manja buka, jednostavniji sustav upravljanja i održavanja, veći okretni moment, jeftinija i jednostavnija gradnja infrastrukture te učinkovitost pretvaranja u mehaničku energiju od 90 posto (dok je kod benzinskih vozila oko 30 posto) također su značajne prednosti.
Za dobru pripremu projekata za gradnju infrastrukture mogu se dobiti sredstva iz strukturnih fondova EU, što je iskorištila Estonija sagrađujući 200 punionica, a država je subvencionirala proizvodnju 500 električnih vozila. Europska komisija želi da se u Europi do 2020. sagradi 38 tisuća punionica, od kojih četiri tisuće javnih (uz autoceste, parkirališta, trgovinske centre).
Unija želi potaknuti privatne osobe da se koriste ‘kućnim’ punionicama, koje stoje oko tri tisuće eura, no punjenje je sporo, od četiri do osam sati. Javne, superbrze, stoje 30-ak tisuća eura i mogu napuniti vozilo u 15-ak minuta. Trenutačno se gradi i tzv. pametna mreža koja bi trebala uravnotežiti tempo punjenja, jer kad bi svi korisnici istodobno punili automobile (nakon posla ili vikendom), sustav bi mogao krahirati. Tako bi se regulirao tempo punjenja, a kućne punionice bile bi spojene na javni komunikacijski sustav.
