Manji troškovi

Rast bezgotovinskog, odnosno elektroničkog plaćanja, među kojim su kreditne i debitne kartice, povećava globalni BDP, pokazalo je istraživanje koje je za kompaniju Visa Inc. provedla nemačka agencija za ekonomske analize i prognoze Moody’s. Kreditne kartice tako pozitivno utječu na globalno povećanje BDP-a, pa je tako čak i u krizi, od 2008. do 2012., globalni BDP ‘pojačan’ za čak 983 milijarde američkih dolara, što je bio rast od 1,8 posto. Riječ je o iznosu kojim se može otvoriti 1,9 milijuna radnih mjesta.

Istraživanjem kojim je obuhvaćeno 56 zemalja, a na koje otpada 93 posto svjetskog BDP-a, zaključilo se da je zbog upotrebe kreditnih kartica gospodarstvo neke zemlje učinkovitije i da znatno utječe na njezin rast. Unatoč nezavidnoj globalnoj ekonomskoj situaciji veća upotreba kartica znatno je utjecala na potrošnju, što je pak pozitivno utjecalo na rast BDP-a, tvrdi Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’s Analyticsa.

Povećanje potrošnje pratilo je rast popularnosti i dostupnosti elektroničkog plaćanja među potrošačima na globalnoj razini.

Upotreba kartica na tržištima u razvoju povećava njihov BDP za 0,8 posto, a taj je postotak na razvijenim tržištima oko 0,3 posto. To je očekivana razlika jer je na tržištima u razvoju veći i ulazak kartica. Naprimjer, povećanje BDP-a zahvaljujući elektroničkom plaćanju u Velikoj Britaniji jest 68 milijardi američkih dolara, u Madarskoj 9,1 milijarda, Italiji 11,4 milijarde, Njemačkoj 16,1 milijarda, a u Francuskoj 52,7 milijardi te Češkoj 1,6 milijardi dolara.

Tako veća upotreba kreditnih i debitnih kartica potiče gospodarsku aktivnost jer smanjuje troškove transakcija i unapređuje učinkovitost razmjene robe i usluga. Upotreba takozvane plastike pomaže potrošačima da donesu najbolje odluke jer im jamči siguran i brz pristup novcu, bilo u obliku depozita ili kreditnih kartica. Pogodnosti za trgovce također su velike zbog manje upotrebe gotovine i čekova u sustavu, što uklanja opterećenje i rizik koji nose poslovanje i čuvanje gotovine. Osim toga, velik rast elektroničke trgovine i plaćanje mobilnim telefonima bili bi nemogući bez globalnih platnih sustava koji omogućuju sigurne i jednostavne transakcije koje jamče naplatu trgovcima.

Nadalje, središnje banke oslobodene su odgovornosti i troškova osiguranja valute, a za vlade je važno to što elektroničko poslovanje znatno smanjuje sivu ekonomiju jer povećava transparentnost poslovanja. Moodyjevi analitičari našli su podatak da povećanje upotrebe kartica od jedan posto u analiziranih 56 zemalja potiče godišnji rast od 0,056 posto u potrošnji. Uzimajući u obzir stope rasta upotrebe kartica i učinke njihova ulaska na BDP, predviđaju znatno povećanje potrošnje od 0,25 posto i povećanje BDP-a od 0,16 posto.

Premda je u posljednje četiri godine svjetski BDP rastao samo 1,8 posto na godinu, može se reći da bi se bez povećanja upotrebe kartica povećao za 1,6 posto. Rast broja kartica i njihove upotrebe jako utječe na globalnu ekonomiju ublažavajući one čimbenike koji bi dodatno usporili njezin oporavak od recesije.

Kad je riječ o Hrvatskoj, optimistični smo i očekujemo rast bezgotovinskog plaćanja na tom tržištu – tvrdi Gorana Perišić Kranjčec, Visina regionalna menadžerica za Hrvatsku.

Stanje zadovoljava kad se usporede broj stanovnika i izdanih kartica, kojih je prema posljednjim HNB-ovim podacima oko 8,7 milijuna. Mnogo transakcija na POS-terminalima diljem zemlje potvrđuje da se njima plaćaju različite stvari i da su građani svjesni prednosti elektroničkog plaćanja. Istraživanje agencije Moody’s pokazalo je da upotreba kartica izravno utječe na ekonomski rast, povećava učinkovitost i sigurnost te jača borbu sa sivom ekonomijom. Hrvatska nije iznimka, pa tako selidba s gotovinskog plaćanja na elektroničko jača domaće gospodarstvo.

A kako Hrvatska konkretno stoji kad je riječ o Hrvatima inače toliko dragom ‘peglanju plastike’? Prema podacima koje je HGK-ov Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije prikupio od banaka i kartičnih kuća, na kraju rujna prošle godine u Lijepoj Našoj prezaduženo bilo je 8,594.527 debinitih i kreditnih kartica. U odnosu na kraj rujna godinu prije ukupan je broj kartica prvi put otkako je plastike i Kroatije bio manji za 8,6 posto, što je ponajprije posljedica redovitoga čišćenja kartičnog portfelja od neaktivnih kartica, odnosno povlačenja neaktivnih iz upotrebe.

Udio čip-kartica u ukupnom broju kartica jest 89 posto, što do-