Povećat ćemo broj zaposlenih za rad na projektima EU

Najavili ste da ćete, budete li izabrani za župana, provesti pet konkretnih mjera te da ćete prije svega dodjeljivati nepovratne potpore svakome tko otvori obrt ili se odluči prekvalificirati. Istarska županija je jedna od regija s najjačim gospodarstvom i obrtništvom u Hrvatskoj i prema broju gospodarskih subjekata i obrta i prema njihovom omjeru s brojem stanovnika. Kao i na sve druge segmente društva, ova kriza na istarske gospodarstvenike i obrtnike ostavlja velike posljedice. Prioritet mog programa, koji sam nazvao ‘Platforma 7 x 7 – Za Istru koja radi!’, radna su mjesta i životni standard naših sugrađana te nam je, stoga, ključni zadatak gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, za što nudimo konkretno mjere i projekte: poticaje za nova zapošljavanja, programe za otvaranje 70 malih obiteljskih kampova i hotela i omogućavanje da 1000 mladih ljudi stekne radno iskustvo putem organiziranog modela pripravnosti.

Kojih su to pet mjera, prema kome su usmjerene i koji im cilj? Te se mjere odnose na dodjeljivanje nepovratne financijske potpore obrtnicima za položaj majstorskih ispita i uvođenje standarda kvalitete, aktivno uključivanje obrtnika u proces donošenja gospodarske politike županije, pri čemu ću se u radu voditi principom maksimalnoga iskorištavanja lokalnih resursa tj. usluga domaćih obrtnika. Tu je i maksimalno pojednostavljenje procedure i ubrzavanje dobivanja potrebnih dozvola te ulaganje u dalji razvoj poslovnih zona i ostale poduzetničke infrastrukture, što je preduvjet za razvoj obrtništva ali i ostaloga gospodarstva, kao i poticanje edukacije obrtnika na svim razinama jer samo sa znanjem možemo ići naprijed, a to podrazumijeva konkretnu edukaciju obrtnika, stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja te prilagodbu mreže škola potrebama obrtnika i zaključno poticanje na udruživanje obrtnika te zajedničke nastupe na sajmovima i drugim promotivnim događajima.

Kako sve javni sektor može pomoći privatnom? Ključno pitanje mog programa upravo je to – na koji način može javni sektor, dakle županija, grad ili općina pomoći čovjeku koji živi u Istri. Kriza je i samo zajedničkim snagama javnog i privatnog sektora možemo izaći iz nje.

U ovoj specifičnoj gospodarskoj situaciji najvećim uspjehom smatram činjenicu da Buzet ima tri puta manju stopu nezaposlenosti i 30 posto veći BDP od hrvatskog prosjeka. Kao što kaže ime programa – ‘Za Istru koja radi!’ – prioritet mog programa su radna mjesta i životni standard naših sugrađana. Upravo zato, ključni nam je zadatak gospodarski rast i razvoj Istre te otvaranje novih radnih mjesta, za što nudimo konkretne mjere i projekte. Kombinacijom investicija privatnog sektora, investicija javnog sektora u infrastrukturu, a uz pomoć poticajnih mjera za zapošljavanje otvorit će se 3000 radnih mjesta.

Kako komentirate to da SDP na razini županije podupire kandidaturu Damira Kajina i smatrati li da biste kao istarski župan mogli naići na prepreke sa strane SDP-a? Legitimno je pravo SDP-a, kao i svake druge stranke, da pokuša samostalno osvajati vlast gdje god hoće. No drugo je pitanje na koji način, po kojoj cijeni i s kojim posljedicama. IDS i SDP su u posljednjih osam godina zajednički nosili odgovornost za razvoj Istre, očekujem da se nakon izbora tenzije smire i zato ne očekujem nikakve prepreke već kvalitetnu suradnju.

Hoćete li kao župan nastaviti raditi na decentralizaciji Istre? U upravljanju se zalažem za princip supsidijarnosti odnosno za efikasno donošenje odluka na razini što bližoj građanima i zbog toga smatram da je decentralizacija Hrvatske nužna. I sutra kao župan zalagat ću se za veće ovlasti i više novca županijama. Svakodnevno donosimo odluke, ali ne želimo da se Istrom upravlja iz Zagreba. Siguran sam da je veći stupanj decentralizacije i regionalizma pretpostavka za brži gospodarski oporavak, ali isto tako decentralizacija pridonosi većoj transparentnosti u trošenju proračunskih sredstava i većoj demokratičnosti u donošenju odluka.

Kakvo je vaše stajalište o autonomiji Istre, što ćete raditi na tom pitanju i što za Istru predstavlja ulazak zemlje u Europsku uniju? Kako gledate na buduću eventualnu regionalnu podjelu zemlje – što bi Istra izgubila pripoji li se Primorsko-goranskoj županiji? Istra je u 20 godina izgradila svoj regionalni identitet i regionalnu prepoznatljivost. To je naše blago i naša atrakcija koju moramo očuvati, posebice u globaliziranom EU, kako bismo ostali prepoznatljivi na velikom europskom tržištu i prostoru, ali i ponudili nešto specifično i karakteristično za ovaj prostor. Ulaganje Hrvatske u EU otvara nam brojne mogućnosti i to je prilika koju ne smijemo propustiti. Mnogo projekata planiramo realizirati, a da bismo ih realizirali potrebno nam je novac iz europskih fondova. Upravo je zato tema EU i fondova jedna od ključnih točaka moga programa. Uložit ćemo znatna sredstva u edukaciju, ali i zaposlit 30 posto više ljudi za rad na projektima EU. Cilj nam je da Istarska županija bude lider u Hrvatskoj prema iznosu sredstava koja ćemo dobiti za projekte od fondova EU.

Koji su ključni potencijali Istre – ima li županija snagu potrebnu da bude jedan od motora gospodarskog rasta cijele zemlje? Turizam je sigurno jedan od najkonkurenčnijih sektora našega gospodarstva, ali potrebno mu je dati novi razvojni impuls. Potrebno je novi iskorak u još kvalitetnijem pozicioniranju i razvoju proizvoda koji će Istru diferencirati od konkurencije i koji će joj omogućiti da postane osim destinacije za glavni odmor i destinacija za produljene vikende i cjelodnišnji turizam. Cikloturizam može biti velika snaga našeg turizma u pred- ili posezoni, i na tome ćemo sustavno raditi kao i na razvoju drugih proizvoda. Dio mog programa je i kreiranje poticajne klime za investiranje i stvaranje preduvjeta koji će omogućiti novi razvojni ciklus istarskog turizma uz gradnju novih kapaciteta. Osim povećanja konkurenčnosti hotelskog i ugostiteljskog sektora poticat će se i djelatnosti malih i srednjih poduzetnika, s naglaskom na razvoj malih obiteljskih hotela i razvoj malih kampova, posebno u unutrašnjosti, te umrežavanje turizma i poljoprivrede.

Ne stavljate li prevelik naglasak na turizam? S obzirom na to da Istra nema dovoljno plodne zemlje da bi mogla konkurirati proizvodnjom u velikim količinama, ključ razvoja poljoprivrede je u kvaliteti, specijalizaciji i izvrsnosti. Također, veliki razvojni potencijal vidim i u neiskorištenim nekretninama i zemljištu, pogotovo u napuštenim vojnim zonama koje su bez ikakve funkcije i, u većini slučajeva, devastirane. Takve objekte treba staviti u funkciju gospodarstva i turizma. Za razvoj industrije, prednost vidim u gospodarskim zonama, ali je potrebno promijeniti pristup ‘svaštarenja’ te definirati najpotencijalnije zone za koje treba postaviti nove fokusirane modele razvoja te ‘proaktivnim’ pristupom privući u njih ulagače. Naglasak treba biti na čistoj industriji jer smo premali da bismo mogli konkurirati velikom europskom tržištu.

Koja vam gradonačelnika iskustva mogu pomoći u vođenju županije? Koje je najvažnije iskustvo koje ste stekli kao gradonačelnik i koje su ključne razlike u vođenju grada i županije? Nakon tri mandata u Buzetu, dogradonačelnik u jednome, gradonačelnik u dva, siguran sam da imam dovoljno iskustva, znanja, energije i odlučnosti kako bih mogao raditi posao istarskog župana i to iskustvo u obnašanju izvršne vlasti moja je velika prednost. Iza mene stoji mjeraljivi rezultati i projekti koje smo realizirali u Buzetu. U ovoj specifičnoj gospodarskoj situaciji najvećim uspjehom smatram činjenicu da Buzet ima tri puta manju stopu nezaposlenosti i 30 posto veći BDP od hrvatskog prosjeka, očigledno je da su i moji sugrađani to prepoznali jer sam 2009. na izborima dobio povjerenje više od 84 posto mojih sugrađana, što je bio najbolji rezultat od svih gradova u Hrvatskoj. Iz toga se može zaključiti da su građani jako zadovoljni moj radom i na isti ću način sutra voditi županiju: odlučno, samostalno i odgovorno.

Koje su najveće zapreke efikasnom vođenju županije? Kad ljude pitate što uopće radi županija, malo tko će vam znati odgovoriti. Ljudima je teško objasniti što župan radi. Županija je kod nas još uvijek nešto imaginarno i tu percepciju želim razbiti konkretnim projektima. Dakle, županija treba biti ta koja će u suradnji s gradovima i općinama inicirati projekte, imati jasan plan realizacije i argumentirano kucati na prava vrata. Županija treba biti operativna instanca, a ne poligon za politiziranje. Sutra ćemo biti u EU i potrebna nam je koordinacija svih gradova i općina. Idemo sjesti za stol i odrediti koji su nam prioriteti u svim sferama. To nam nedostaje u županiji. Suradnjom s općinama i gradovima postići ću čvrstu vezu kako bismo zajedničkim snagama krenuli u rješavanje njihovih prioriteta i kako bismo na što bolji način upravljali istarskim resursima te ubrzali razvoj Istre.