Za kožu poput bebine

Grane vjerovnike da je u kaznenom (ili) sudskom postupku teško dokazati da je Uprava Fenixa unaprijed planirala prijevare, ‘jer će u slučaju potrebe i osumnjičeni članovi Uprave Fenixa u postupcima prilagati razne papire kojima će pokušavati osporavati dokaze i potraživanja ljutih poduzetnika’. Pomalo razočarani poduzetnici potom su zaključili da treba razmotriti prijedlog da svaki od njih u svojem gradu podnese kaznenu prijavu, pa će neko od pedesetak državnih odvjetništva možda ipak pokrenuti istragu i postupke. I tako se sve opet vratilo na početak (neefikasni pravni sustav), u kojemu nije moguće dokazati neispunjene valjane poslovne ugovore, zapisnički konstatirane obavljene radove i nenaplaćena dospjela potraživanja. Ne samo od Fenixa.

Stipe Jelušić, vlasnik Nasip d.o.o.-a iz Piškorevaca, podnio je Sudu časti HGK prijavu protiv Fenixa ‘zbog povrede pravila morala (dobrah poslovnih običaja)’. Riječ je o prijavi zbog nenaplaćenih dospjelih potraživanja od 192.600 kuna. No Sud časti pri HGK po sucu pojedinca Mladenu Pavloviću odbacio je prijavu Nasipa ‘kao nepravodobnu’. Pojednostavljeno, sudac je uočio da je ‘u konkretnom slučaju protekao subjektivni i objektivni rok za podnošenje prijave’ i da je zbog toga ‘valjalo pozivom na odredbu čl. 23. st. 1. t. 4. i 5. Pravilnika prijavu odbaciti’.

Potpisanom novinaru osobito se dopalo upozorenje suca pojedinca Suda časti pri HGK Mladena Pavlovića upućeno ‘prijavitelju Nasip d. o.o.-u iz Piškorevaca’. U tom upozorenju piše: ‘Sud upozorava prijavitelja da kada bi prijava i bila pravodobno podnesena da nije mjerodavan za pozivanje članova uprave prijavljenoga na odgovornost zbog nesavjesnog i nemoralnog poslovanja jer isti nisu članovi HGK (čl. 4. Pravilnika), niti je takva stegovna mjera propisana (čl. 35 Pravilnika)’.

Dobro je da članovi HGK znaju da zbog neplaćanja dospjelih neplaćenih obveza ne mogu stegovno odgovarati u HGK, jer ‘takva stegovna mjera nije ni propisana (čl. 35. Pravilnika)’. Ipak, ima i dobra vijest, razmatra se novi zakonski prijedlog prema kojemu više ne bi bilo obvezno članstvo u raznim komorama, primjerice u HGK, u kojem prema čl. 35 Pravilnika nema stegovne mjere zbog neplaćanja dospjelih neplaćenih dugova.

Brojni su i ostali primjeri s raznim izmotavanjima radi izbjegavanja naplate dospjelih neplaćenih potraživanja. Svaki od nazočnih poduzetnika na subotnjem skupu nudio nam je upravo svoj primjer, ali izabrali smo samo jedan opisani, a ostale zbog ograničenoga novinskog prostora ne možemo objavljivati.

Ali ako se traži zajednički nazivnik za sve primjere, neosporno je riječ o koruptivnoj sprezi u tijelima državne uprave. Jer kako inače objasniti da se upravo Fenixu stalno povjeravaju poslovi obnavljanja školskih zgrada, domova kulture i ostalih državnih zgrada diljem Hrvatske? I da su sve te silne poslove umjesto Fenixa obavljali uglavnom podizvođači, redom svi danas u ulozi izigranih vjerovnika? I da sve neplaćene dospjele obveze nitko, ama baš ni u jednom ‘tijelu državne uprave’ dosad nije primijetio, pa čak ni više godišnji dospjeli porezni dug u Ministarstvu financija?

Pokušali smo razgovarati i s članovima Uprave Fenixa Damirom Kresom, Ankom Perić-Miroslavjević i Renatom Fajdetić. No ni jedno od njih ne odgovara na telefonske pozive, premda im mobiteli odzvone svaki poziv. A ni ‘ne uzvraćaju’ pozive. Vjerojatno ne slučajno.

Nakon završetka službenog dijela skupa, dio okupljenih izigranih vjerovnika raspravljao je naglas i o ‘lomljenju koljena dužnicima’. Ako se ne može legalnim pravnim sredstvima naplatiti potraživanja, onda ‘pravdu treba uzeti u svoje ruke’.

Kažu, nas izigranih vjerovnika mnogo je iz cijele Hrvatske, nitko neće moći pronaći tko je točno organizirao ‘lomljenje koljena’. A to bi trebalo biti ozbiljno upozorenje. Prije svega državi, koja pod hitno mora profunkcionirati da ‘uzimanje pravde u svoje ruke’ ne bi (opet) postalo poslovna praksa.