Kadrovske novosti u Splitskoj banci

Poslovnim uspjehom u skladu sa svojim profesionalnim željama nakon nekog razdoblja i na drugim područjima banke i Grupe UniCredit nerijetko nalaze nove prilike za razvoj i napredovanje, što je prednost sustava internog razvoja potencijala u Zagrebačkoj banici. U Odjelu identiteta i komuniciranja u proteklih nekoliko godina nije bilo promjena – rekli su u Zabi.

Nakon ulaska u EU menadžeri banaka i ostalih financijskih institucija sve će se više zabrinjavati zbog ekonomske sigurnosti i opstanka svojih banaka te radnih mjesta. Prema Deloitteovu posljednjem istraživanju stajališta financijskih direktora u Srednjoj Europi, udio ispitanika koji vanjsku financijsku i ekonomsku nesigurnost smatraju izrazito visokom povećao se u odnosu na početak 2012. Dok je početkom godine 15 posto ispitanika smatralo da je financijska nesigurnost u poslovanju izrazito visoka, sredinom godine njihov se udio udvostručio i iznosi 31 posto. Rezanje indirektnih troškova i dalje je na vrhu ljestvice prioriteta financijskih direktora u Hrvatskoj, s čime se slažu i svi ispitanici iz hrvatskih banaka, a investicije su ostale pri dnu za čak pola ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da se udio financijskih direktora koji smatraju da je financijska perspektiva njihove tvrtke bolja nego što je bila prije pola godine povećao u odnosu na prijašnji krug istraživanja. Gotovo pola ispitanika financijsku perspektivu svoje tvrtke promatra optimistično. Sličan trend primjećuje se u spremnosti na prihvaćanje rizika, pa je, iako neznatno, porastao udio ispitanika koji su spremni na rizik, sad je 22 posto.

Mogući je razlog za porast optimizma financijskih direktora u Hrvatskoj očekivanje da ulazak u Europsku uniju donese pozitivne pomake u gospodarstvu – komentira rezultate Juraj Moravek, partner u Deloitteovu Odjelu revizije.

Više od pola ispitanika navelo je da će restrukturiranje biti prioritet za njihovu tvrtku u idućih 12 mjeseci, što je porast u odnosu na prijašnji krug istraživanja. Financijski direktori u Hrvatskoj smatraju i da će u idućih godinu dana porasti broj spajanja i preuzimanja.

Kada je riječ o makroekonomskim kretanjima, stajališta financijskih direktora najvećih tvrtki u Hrvatskoj negativnija su nego početkom godine – ističe Alen Ambrinac, direktor u Deloitteovu Odjelu revizije.

Gotovo pola ispitanika očekuje da će Hrvatska stagnirati u 2013., ostali predviđaju nastavak recesije. Samo dva posto ispitanika smatra da će mo iduće godine umjereno rasti – navodi Ambrinac.

Ispitanici su pesimistični i kada je riječ o promjeni stope nezaposlenosti. Više od pola smatra da će rasti i u 2013., a samo malo više od petine misli da će se smanjiti. Glede zaduživanja, pola ispitanika smatra da su bankovni krediti uobičajeno dostupni, a porastao je i udio onih koji ih smatraju privlačnima. Ipak, njihov je udio ostao nizak i sad iznosi 12 posto. Smanjio se i udio ispitanika koji smatraju da će rasti trošak financiranja. Za razliku od 64 posto financijskih direktora koji su početkom godine predvidjeli djelomično povećanje troška financiranja za tvrtke u 12 mjeseci, takav razvoj situacije u idućoj godini predviđa 27 posto.

Obrazovan, stručan i komunikativan izvršni menadžer prednost je u ljudskom kapitalu svake poslovne banke. Takva banka poslovni je sustav koji funkcionira u kontinuitetu. Ta stalnost uprihodivanja podrazumijeva stalno poslovno odlučivanje. Odluke rješavaju izazov iako nije uvijek jasno ima li ga i treba li donijeti odluku. Pasivnost može rezultirati pogrešnom odlukom. Učinkovit menadžer poslovne banke ‘proizvodi’ odluke i zna postupak kojim se to čini. Drugim riječima, sposoban je razlikovati poslovne situacije i primijeniti načine koji odgovaraju glavnim uvjetima poslovne situacije. U poslovnoj banci, kao i u drugim poslovnim sustavima, svakodnevni su poslovni izazovi.

Vrijedio 53 milijuna eura. Ta dva sektora bila su sasvim dovoljna da ukupan izvozni rezultat bude neugodno negativan. U takvim sušnim uvjetima pravo je čudo što je pad izvoza utjecao samo na dva od pet najvažnijih tržišta. U Italiju je izvoz porastao za sedam posto i iznosio je gotovo sto milijuna eura, rast izvoza u Njemačku bio je pet posto (82 milijuna), a u Sloveniju 6,3 posto (59 milijuna). Za 0,7 posto smanjen je izvoz u BiH, gdje je vrijedio 74 milijuna eura, a najviše je pao izvoz u Austriju (19 posto), bio je 43 milijuna eura. Ako su podaci o izvozu zlatnine u siječnju pokazatelj da su građani do sada uglavnom rasprodali što su imali, Austrija, u koju se lani izvozilo najviše zlatnine, i dalje će bilježiti pad robne razmjene s Hrvatskom.

U Umagu je prošlog vikenda završena peta VIP manifestacija ‘Putevima vina’ koja okuplja 35 najboljih hrvatskih vinara. Prema ocjeni žirija, vina Badela 1862 Sauvignon Daruvar 2011. i Kortat syrah 2009. osvojila su u svojoj kategoriji (bijela vina do sedam eura, odnosno crvena vina do deset eura) titulu najboljih hrvatskih vina. ‘Putevima vina’ jedina su takva manifestacija koja se održava u Hrvatskoj i regiji i na kojoj se ocjenjuje izvozni potencijal vina (najbolji omjer između cijene i kvalitete). U kategorijama najzanimljivijima za izvoz osvojili smo čak dvije nagrade. U cjenovnom razredu za bijela vina do sedam eura za Sauvignon Daruvar, a u razredu za crvena vina do deset eura za Kortat syrah. To su vina s kojima smo već na inozemnim tržištima. Sauvignon Daruvar već je nekoliko godina u Zapadnoj Europi, ali i Kini, kao i Korlat syrah. Drago mi je što su ta vina prepoznali i na ovom ocjenjivanju jer dosad su višestruko nagrađivana na svjetskim. Imaju potencijal i u količini proizvodnje – izjavio je Dubravko Ćuk, direktor Vinarstva i vinogradarstva Badela 1862. Sauvignon Daruvar najnagrađivaniji je sauvignon u Hrvatskoj s 13 međunarodnih medalja, od kojih su dvije velike zlatne medalje na Vinitalyju u Veroni 2008. i 2012. Korlat syrah također je ovjenčan Velikom zlatnom medaljom na Vinitalyju 2011. te mnogim zlatnim i srebrnim medaljama.