Kaže da je povećanje imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom za 845 milijuna kuna tijekom siječnja ove godine u odnosu na prosinac prošle, najviše od svibnja 2011.
Objašnjava da više nije moguće očekivati vrlo visoke prinose novčanih fondova iz razdoblja krize, kad je kapital bio iznimno oskudan. Usprkos rastu vrijednosti dionica, novčani fondovi i dalje dominiraju tržištem. Tijekom siječnja 2013. imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom povećana je za 845 milijuna kuna u odnosu na prosinac 2012. Navedeno povećanje imovine pod upravljanjem najviše je od svibnja 2011. kad je zabilježen mjesečni rast od 898 milijuna kuna. Najveći generator povećanja su novčani fondovi, koji čine 73% ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, ali vrijedi istaknuti rast imovine dioničkih fondova tijekom siječnja ove godine od 107 milijuna kuna – kaže Igor Pavlović, član Uprave PBZ Investa, koji kao uzrok rasta dioničkih fondova navodi pozitivno ozračje koje je vladalo na Zagrebačkoj burzi, ali i inozemnim tržištima. Pavlović proučuje potencijalnim ulagačima da ovisno o financijskim željama i ciljevima pronađu najbolji model štednje ili ulaganja.
Jedno od mogućih rješenja jest povezati svaku pojedinu financijsku želju s određenim financijskim proizvodom. Drugim riječima, potrebno je unaprijed odgovoriti na pitanja: što želim, odnosno definirati financijski cilj, potom kad to želim što znači definirati horizonte ulaganja te koliki rizik ulaganja mogu podnijeti? Želim li do cilja pokušati doći brže i uz veći rizik ili sporije, uz manji rizik ulaganja – kaže Pavlović preporučujući podizanje generalne razine financijske pismenosti.
Nova usluga ‘Podigni novac’ svim korisnicima u Konzumu i Tisku omogućava jednostavnije i pristupačnije podizanje gotovine. Navedena usluga u suradnji sa Zagrebačkom bankom omogućava brzu, jednostavnu i sigurnu isplatu novca korisnicima debitnih i kreditnih kartica Maestro, Cirrus, MasterCard, Visa, Visa Electron i Diners izdanja svih domaćih i inozemnih banaka i kartičnih kuća. Usluga ‘Podigni novac’ dostupna je svim korisnicima u više od 700 prodavaonica Konzuma i 900 kioska Tiska i Tisak Media centara. Minimalan iznos novca koji se može podići u sklopu te nove usluge iznosi 50 kuna. Maksimalan iznos koji se može podići na blagajnama malih Konzumovih prodajnih mjesta i kioscima Tiska je 1000 kuna, a u Tisak media centrima, prodavaonicama Konzum maxi i Super Konzum moguće je podignuti i do 3000 kuna.
Izdavatelji kartica, banke i kartične kuće naknadu za korištenje tom uslugu naplaćuju sukladno svojim internim aktima. Riječ je o usluzi koja je jednaka onoj koju pružaju klasični bankomati i nije uvjetovana kupnjom u Konzumu i Tisku. Način korištenja je jednostavan, korisnik na blagajni samo treba zatražiti željeni iznos novca te predočiti svoju debitnu ili kreditnu karticu. Unošenjem PIN-a transakcija se autorizira te se s računa skida traženi iznos koji se korisniku predaje u gotovini. Prilikom korištenja uslugom ‘Podigni novac’ zaposlenici Konzuma i Tiska osim novca, korisnicima predaju i potvrdu transakcije s POS uređaja te dodatan račun iz blagajne. Provođenje usluge ‘Podigni novac’ prolazi isti način odobravanja kao i podizanje novca na bankomatu, koje se odobrava isključivo korištenjem PIN-a. Navedeno omogućava dodatnu razinu sigurnosti transakcija i zaštite korisnika. Uvođenjem usluge ‘Podigni novac’ Konzum i Tisak nastavljaju uspješnu implementaciju novih projekata.
Na temelju njih trebalo bi odrediti pondere pojedinih klasa imovine, a za optimalan rezultat u prinosu štedni portfelj trebao bi uključivati i ulaganje u obveznice i dionice, odnosno obvezničke i dioničke investicijske fondove, kažu u HPB – Investu d.o.o. Analiza ulaganja u ZB Invest pokazuje da je ulaganje u investicijske fondove na domaćem tržištu još pod utjecajem pada vrijednosti tijekom krize 2008. Uplate su većim dijelom usmjerene u fondove s manje rizičnim strategijama, a ulagatelji obraćaju sve više pozornosti, osim na prinos fonda i na volatilnost cijene udjela te na kreditni rizik izdavatelja u koje fond ulaže. Na cijeni su fondovi s najboljim omjerom prinosa i rizika; volatilnosti i kreditne čistoće portfelja fonda. Novčani fondovi su, zbog povećane likvidnosti u sustavu tijekom većeg dijela 2012. imali nešto manje prinose nego prethodnih godina. Obveznički fondovi bili su pod utjecajem mjera središnjih banaka, obveznice država periferije EU Italije i Španjolske porasle su i učvrstile se, a na bonitetno snažnije državne obveznice manje su utjecale navedene mjere. Mješoviti i dionički fondovi u 2012. ostvarivali su i dvoznamenka prinose – kažu u ZB Investu. Njihovi ulagači mogu redovito pratiti što se događa s ulogom preko web-stranica ili specijaliziranih aplikacija za mobilne telefone ili tablete. Preporučuju svakom da najprije procijeni vlastitu sklonost riziku i investicijski cilj, potom društvo za upravljanje te prospekte fondova u koje želi ulagati. U ZB Investu upozoravaju da ono što se danas pokazuje najboljim ne znači da će biti i nakon nekog vremena ili nakon nekih fundamentalnih događaja na tržištu.
