Home / Ostalo / Novo poglavlje u industriji osiguranja

Novo poglavlje u industriji osiguranja

udio Italije je 6,98 posto, a u tmurnim podacima ipak malo ohrabruje da se u 2012. u strukturi prometa po tržištima pojavila i Crna Gora s 1,93 posto. Dok je od 2006. do 2011. bio aktalan Brindisi, situacija je bila nešto drukčija. Tada je samo na tamošnju termoelektraru otpadala trećina prometa te dodatno nešto malo na ostatak Italije, a udio BiH bio je oko 60 posto.

S posebnom pažnjom pratimo utjecaj svjetske krize, posebno na čeličnu i aluminijsku industriju, na konkurentnost robe naših najvažnijih komiteta nata u BiH, tj. Željezare u Zenici, Koksare u Lukavcu, Aluminija u Mostaru. Ipak, želimo postići diverzifikaciju naših partnera proširenjem liste lučkih korisnika na druge države uključujući i Italiju, ali i diverzifikaciju tereta koje opslužujemo – poručuju iz Lučke uprave.

Predsjednik Uprave Luke Ploče (LP), tvrtke koja je nosilac Grupe, kapetan Ivan Pavlović zbog toga ne može biti najzadovoljniji ni financijskim rezultatima. Grupa je ostvarila prihod od 124,7 milijuna kuna, što je 16,94 posto manje u odnosu na 2011., a rashodi su bili 143,4 milijuna kuna, koji su do duše uključivali i rezerviranja za otpremnine radnika u iznosu 15,13 milijuna kuna. Naime, Luke Ploče sredinom prošle godine krenula je u restrukturiranje, a da nije bilo rezerviranja, stoji u izvještaju, poslovni bi rashodi bili manji za osam posto u odnosu na 2011. U svakom slučaju, gubitak je lani iznosio 28,53 milijuna kuna.

Grupu čine još četiri tvrtke: LP usluge, LP održavanje, LP energija i LP trgovina. Potonja (LPT), koja se bavi skladištenjem i manipulacijom naftnih derivata i jestivoga ulja, investitor je novoga terminala površine oko 160 tisuća četvornih metara, nakon što je dobila koncesiju od Lučke uprave Ploče. Cilj je sagraditi spremnički prostor za naftne derivate kapaciteta 280 tisuća prostornih metara, prostor za ukapljeni naftni plin (LPG) kapaciteta 35 tisuća prostornih metara i terminal za zbrinjavanje krupnog i tekućeg otpada te pranje i čišćenje vagonskih i kamionskih cisterni. Vrijednost projekta je 130 milijuna eura. Za sada nije jasno što se tu događa jer je u jednom trenutku menadžment Luke razmišljao čak i o prodaji svoje tvrtke kćeri LPT, koja je investitor projekta, upravo da bi se nastavio financirati takav projekt. No odustalo se jer ponude kanadske i francuske tvrtke nisu bile zadovoljavajuće. Ipak, uskoro bi trebala početi realizacija prve faze vrijedne 35 milijuna eura, s tim da će LPT uz potporu Luke Ploče izdvojiti 15 milijuna eura, a ostalo bi dobili iz kredita.

Također će se unaprijediti i ostala infrastruktura u luci, čime će se sadašnji lučki godišnji prekrcajni kapaciteti od 5,5 milijuna kontejnerskih jedinica udvostručiti već za idućih nekoliko godina. Zato je potrebno ulaganje i u kompletanu infrastrukturu jer ne treba smetnuti s uma ni još nesagrađeni koridor Vc. To je preduvjet da bi se ispunila misija Lučke uprave Ploče, kažu, u smjeru transformacije lučke iz čisto prekrcajne u logistički centar robe za šire područje.

Luka Ploče je ipak dominatno tranzitna luka, objašnjava pomoćnik ravnateljice Sektor za poslove marketinga i slobodne zone Lučke uprave Ploče Svenmir Zekulić, budući da se najveći dio robe otprema odnosno dolazi iz BiH, koji će se u budućnosti tretirati kao ‘treća zemlja’. To je zbog učlanjenja Hrvatske u EU, a zbog toga će doći i do promjene nekih carinskih i graničnih procedura iako svi provedbeni propisi još nisu, kaže Zekulić, do kraja definirani.

Članstvo Hrvatske u EU bitno je i zbog činjenice da neki propisi koji su regulirali poslovanje u slobodnoj zoni luke Ploče nudeći carinske i porezne povlastice prestaju vrijediti budući da područje slobodne zone, a gotovo cijela luka Ploče područje je slobodne zone, postaje tuzemstvo, odnosno dio jedinstvenoga carinskog i poreznog područja RH. Nasuprot određenim krivim informacijama koje se mogu naći u medijima, u najvećem broju država EU postoji institut slobodne zone s posebnim uvjetima poslovanja – kaže.

Zato su u Luci za to da slobodna zona ostane i nakon 1. srpnja jer bi se u suprotnom ulaganja u lučku infrastrukturu i nadgradnju (kapacitete) koja su već ugovorena opteretila PDV-om, a također i pružanje nekih usluga u zoni, čime bi se ugrozila konkurentnost luke Ploče. No isto tako vjeruju da će EU luci donijeti i nove poslove. U tijeku je instaliranje lučkoga informacijskog sustava, a važno je naglasiti da će uz riječku luku pločanska biti jedina hrvatska luka s objektom BIP-a (stalne granične inspekcije postaje), koji se financira i novcem iz fondova EU.

To znači da će se nakon 1. srpnja žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla, kao i bilje i biljni proizvodi i drugi nadzirani predmeti koji podliježu fitosanitarnom pregledu, moći uvoziti iz BiH preko luke Ploče u EU – kaže Zekulić.