PODUZETNICI UPOZORAVAJU: Marasova strategija nije loša, ali ipak će na kraju propasti

U sjeni donošenja Strategije razvoja poduzetništva do 2020. poduzetnici više razmišljaju o izvorima financiranja, promjeni poslovnog okružja i šumi kontradiktornih propisa.

Strategija je dobra, ali mi bismo mogli u jednoj rečenici sročiti što bi trebalo poručiti: Pustite nas da radimo! Nemojte nas konstantno samo strategizirati, ‘akcij-planirati’… I protresite birokrate na nižim razinama, krivce za administrativnu kaljužu!

To je jasna poruka većine malih i srednjih gospodarstvenika koji Strategiji razvoja poduzetništva 2013.-2020. ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa pridaju zanimljive i pomalo ironične epitete: lijepa, prekrasna, s naglaskom na ‘ali’.

‘Dobro došla’ i ‘Zbogom’ Trebamo li se čuditi takvoj reakciji? Toliko je strategija pod prašinom da koliko god Marasova inicijativa bila dobromjerna i ambiciozna, kakva i treba biti, očekivano nailazi istovremeno i na ‘Dobro došla!’ i na ‘Zbogom!’. I to prije nego što je uistinu zaživjela. Strategija je tek podloga za ostvarivanje pet strateških ciljeva: poboljšanje ekonomske uspješnosti, pristupa financiranju, promocije poduzetništva, poduzetničkih vještina i poslovnog okruženja, koji će ovisiti o mjerama koje će se provoditi temeljem akcijskog plana, programima te sredstvima za njihovu provedbu. Sve to tek treba uslijediti.

• Strategija je dobra, nemam većih zamjerki. To su uvijek dobri dokumenti. Prepoznali su problematiku i nije bitno lošija ni mnogo bolja od brojnih lijepih strategija koje sam vidio. No ključna je implementacija i to što prije i što jače. Jer kakva god bila, najgora stvar je da se drži u ladici – jedna je od reakcija investitora i poduzetnika Saše Cvetojevića. Slično razmišlja i vlasnik Tim Kabela Ivan Topčić koji, vidno razočaran, više ništa od Vlade ne očekuje: – Našim vlastima puna su usta mjera i strategija koje nikad ne pretoče u aktivnost. Ne idem prema svojim partnerima s iznosom očekivanog prometa, a da ne kažem kako ćemo to ostvariti, s kojim sredstvima i u kojem vremenu. Strategija je prekrasna, ali od nje ništa ne očekujem. Ako se nešto i dogodi, to će poduzetnici sami napraviti – smatra.

Stoga nimalo ne čudi što već sada postoji bojazan da u koracima prema stvarnoj aktivnosti opet negdje ne zapne. Baš kao što poduzetnicima zapinje kod realizacije projekata i to ponajprije zbog poslovnog okruženja, konkretnije administrativnih opterećenja te otežanog pristupa izvorima financiranja. Ta dva problema ističu i kao najvažnije i najizazovnije ciljeve u Strategiji.

Iako, prepreka razvoju i konkurentnosti poduzetništva ima mnoštvo. U Hrvatskoj obrtničkoj komori kao ključne još izdvajaju i visoko porezno opterećenje te nedostatak stručnosti radne snage. Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, dodaje i neplaćanje, pravnu nesigurnost, negativnu percepciju poduzetnika u društvu te manjak investicija. Sve su to iste prepreke kao i zadnjih desetak godina.

• Jedino se mijenja njihov redoslijed. Zadnjih četiri do pet godina najizraženiji je problem nelikvidnosti jer je sudbonosan i u kratkom vremenu može dovesti do propasti. Iako sličnu listu problema navode i poduzetnici u EU, njihov je opseg mnogo manji. Pritom stručnjaci za malo i srednje poduzetništvo u EU kažu da su njima prioritetne za rješavanje administrativne barijere – ističe Brusić.

Što se pak tiče izvora financiranja, nastavlja, statistike govore da je samo 15 posto hrvatskih poduzetnika u stanju dobiti kredit. A budući da je pristup bankarskom kapitalu sve teži, normalno je da su očekivanja od nepovratnih potpora sve veća. Poduzetnički impulz sigurno predstavlja korak u dobrom smjeru, ali ukupno predviđen iznos potpora od 730 milijuna kuna za 2013., iako veći nego prethodnih godina, i dalje može obuhvatiti relativno ograničen broj poduzetnika. Brusić kaže da se ove godine mnogi poduzetnici žale i na predviđene povećane iznose vlastitog financiranja jer moraju sami sufinancirati 50 posto, a država im nepovratno daje 50 posto. Prošle je godine udio države u sufinanciranju bio 75 posto. Posjećuje da poduzetnici mogu računati i na fondove EU, poslovne anđele, fondove rizičnoga kapitala i dr.

S obzirom na taj opus, Cvetojević smatra da je ponajprije potrebno mijenjati poslovno okruženje i u tome vidi veći problem od pristupa financiranju: – Nije istina da izvora nema. Problem je što zbog nepovoljnog okruženja nemamo dovoljno dobrih projekata. Treba maknuti šumu propisa jer zapinje na nižim razinama, gdje malobrojni rade kako bi trebali. Ako se ne bude brzo mijenjalo okruženje koje će omogućiti ljudima da rade, onda su sve druge mjere samo liječenje karcinoma kamilicom – jasnog je stajališta Cvetojević, koji smatra i da je poboljšanje udjela sektora malog i srednjega gospodarstva u BDP-u neizbježno jer, pojašnjava, SAD iz krize ne izvlači General Electric ili neke velike naftne kompanije, nego žilavo malo i srednje gospodarstvo. Tako ni Hrvatsku neće izvući ‘dalekovodi’ ili ‘diokiji’. Ne bi, stoga, bilo nesuvislo zaključiti da sustav treba osloboditi onih koji ga čine gnijelim. Drugim riječima, kako smatraju mnogi poduzetnici, treba maknuti pojedince koji opstruiraju rad jer su, barem do sada, mogli udobno godinama sjediti i ne raditi ništa. Svaka čast iznimkama. Zvučalo nekom pregrubo ili ne, to bi možda trebao biti prvi, može i napisani strateški cilj, podloga ostalim navedenim u Strategiji.

S druge strane, suvlasnik i direktor Podatkovnog centra Križ Krešo Troha misli da je u ovom trenutku poduzetnicima najveći problem kako doći do novca. U tom dijelu, govori, dobar potez napravljen je putem programa Hamag Investa, koji olakšava financiranje poduzetnika, ali domaće poslovne banke još uvijek traže prevelika sredstva osiguranja i kolaterale, zbog čega mali poduzetnici teško dolaze do novca za ozbiljnije investicije.

Ciljane vrijednosti strateških ciljeva:

1. Povećanje udjela sektora maloga gospodarstva s 50 na 60 posto

2. Poboljšanje ponude financijskih sredstava za malo gospodarstvo za 40%

3. Povećanje gustoće aktivnih poduzeća na 40 subjekata maloga gospodarstva na 1000 stanovnika

4. Unapređenje znanja i kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika za 10% i povećanje broja znanstvenika zaposlenih u poduzetništvu za 35%

5. Podizanje Hrvatske s 84. mjesta među prvim 50 zemalja na rang-listi izvješća Svjetske banke ‘Doing business’

Povrh toga, poduzetnike muče i jako dugi rokovi realizacije projekata te općeniti pad potrošnje. Država više ne sudjeluje u dovoljnom broju projekata, ništa se ne radi, ništa se ne modernizira, nema investicija u razvoj. Država je rezala potrošnju u krivom smjeru – zaključuje Troha. Isto tako, ozbiljniji iskorak mikro i malih poduzetnika na velika tržišta Zapadne Europe ne vidi bez uže suradnje i klasterizacije. No smatra da treba poraditi na poduzetničkom mentalitetu i strogoj podjeli među poduzetnicima, koji uglavnom gledaju na svoj dio posla i zanemaruju partnera. Dodatni problem pri klasterizaciji vidi u nepostojanju državnog tijela koje bi se isključivo bavilo tim poslom, a bez veće sinergije mali će poduzetnici vrlo teško nastupiti na tržištu EU, gdje će velike korporacije rušiti cijene proizvoda i usluga.

Dok se poduzetnicima ne otvore banke, iluzorno je govoriti o ciljevima strategije, mišljenje je i Krunoslava Kišaka, direktora Delt papira: – Već neko vrijeme pokušavamo nabaviti stroj vrijedan 60 tisuća eura. Uz dio novca koji imamo, za vrijednost od 30 tisuća eura garantira Hamag, koji je i ranije uvelike pomagao. No banka još uvijek od nas traži kolateral četiri puta viši od vrijednosti stroja. Dok banke ne promijene politiku i ne pomognu poduzetnicima koji znaju raditi, ne možemo naprijed. Isto tako, banke ne plasiraju dovoljno kredita u HBOR-ovim programima jer tu imaju premalo interesa – priča nam Kišak, koji smatra da je donošenje bilo kakve strategije bez pripadajuće logistike potpuno neobzirno te ne odgovara situaciji na tržištu. Vidljivo je da poduzetničke izjave ne ohrabruju. No ako ništa drugo, stvaraju pritisak. A pod pritiskom se bolje radi. Ili bi bar trebalo. Pritisak nerijetko rezultira vrlo dobrim stvarima u začudujuće kratkom roku. Nadajmo se da će donijeti i realizaciju Strategije razvoja poduzetništva.