Sve su važniji proizvodi po mjeri klijenta

NELSI RONČEVIĆ, SOCIÉTÉ GÉNÉRALE – SPLITSKA BANKA d.d.:

U protekle dvije godine Splitska banka napravila je znatne promjene kako bi se prilagodila ‘novoj eri’ bankarstva. Najveći napori, objašnjava Nelsi Rončević, članica Uprave za poslove s građanstvom, bili su usmjereni prema širenju lepeze proizvoda i usluga. Ističe da je upravo inovativnost ono što ih diverzificira na tržištu.

Kakva je strategija Splitske banke? – Članica sma Grupe Société Générale, najjače bankarske grupacije koja posluje na području Hrvatske. U skladu s poslovnom politikom Grupe Splitska banka nastaviti će razvijati univerzalni model bankarstva, koji je i u krizi pokazao svoje prednosti, ponajprije u većoj stabilnosti poslovnih prihoda upravo zbog diverzificiranosti poslovanja. Geografski gledano, nastavit će jačati svoje tržišne pozicije na sjeveru Hrvatske. U srednjoročnim strateškim planovima poseban naglasak stavili smo na razvoj poslovanja s malim i srednjim poduzećima jer upravo u tome vidimo najveći potencijal za rast. Naime, prema svim pokazateljima malo i srednje poduzetništvo još je nedovoljno razvijeno, a upravo taj segment mora biti lokomotiva oporavka hrvatskoga gospodarstva. U našoj je ponudi mnogo proizvoda za financiranje poduzetnika prilagođenih njihovim potrebama i željama: od dugoročnih investicijskih kredita do kratkoročnih kredita za obrtna sredstva i premošćivanje problema s likvidnošću te prekoračenja po žiro-računu.

Koje biste proizvode iz ponude Splitske banke istaknuli? – Svi su naši proizvodi visokokonkurentni na hrvatskom tržištu te pokušavamo zadovoljiti potrebe različitih segmenata klijenata. Naprimjer, upravo smo predstavili kredite za pripremu turističke sezone i za privatne iznajmljivače te obrtnike i poduzetnike čiji prihodi ovise o sezonskim oscilacijama, uz fiksnu kamatnu stopu te poček od četiri mjeseca za obrtnike, odnosno šest za fizičke osobe. Volim istaknuti i našu inovativnost u kreiranju proizvoda koji našim klijentima donose dodanu vrijednost. Upravo je Splitska banka lani u travnju, prva na hrvatskom tržištu, u suradnji sa Société Générale osiguranjem d.d. uvela klijentima mogućnost ugovaranja police osiguranja uz depozit.

U ponudi kredita građanstvu jesu i krediti za obrazovanje. Tko može dobiti kredit? – U ponudi standardno imamo proizvode namijenjene mladima, ali i roditeljima u svrhu olakšavanja svih troškova vezanih uz školovanje. Krediti za školovanje – studentski krediti – namijenjeni su i za podmirivanje troškova školovanja srednjoškolaca koji upisuju srednju školu u zemlji ili inozemstvu. Nositelj kredita mora biti kreditno sposobna osoba, dakle ako student nije zaposlen, nositelj kredita treba biti roditelj koji zadovoljava uvjete kreditne sposobnosti. Svoje mlade klijente želimo naučiti i kako da odgovorno upravljaju novcem. U cijeloj strategiji Banke usmjerenoj prema studentima provlači se edukativna crta. Banka savjetuje roditeljima da uplaćuju svojim studentima džep parac na tekući račun simulirajući tako redovita mjesečna primanja kako bi ih naučili upravljaju osobnim financijama i štednji.

Je li palo zanimanje za stambene kredite i kreditne kartice? – Na domaćem tržištu građani trenutačno slabo traže kredite. No to nije novost, nego trend koji vlada nekoliko godina. U uvjetima povećane ne sigurnosti, smanjenja zaposlenosti te realnog smanjenja dohotka ne iznenađuje to što se kućanstva razdužuju. Nažalost, takvi nepovoljni trendovi u kreditiranju stanovništva zadržat će se još neko vrijeme, odnosno do početka oporavka na domaćem tržištu rada. Kad govorimo o stambenim kreditima, teško je očekivati veći rast dok je stopa nezaposlenosti u segmentu mladih ljudi na visokim razinama. U ovakvim okolnostima na tržištu potreban je naš još aktivniji pristup. Zato stalno unapređujemo kvalitetu i ponudu svojih proizvoda i usluga, pri čemu sve veću pozornost usmjeravamo na proizvode krojenih po mjeri klijenata. Ne smijemo zaboraviti ni to da domaće banke moraju biti konkurentne i na domaćem tržištu i u međunarodnom okružju jer se naši građani mogu koristiti i uslugama banaka iz drugih zemalja.

Jesu li vaše tvrtke, osim vlasništvom, na bilo koji način povezane? – Do prije šest mjeseci ja sam, kao vlasnik, bio jedina veza među tim poduzećima. No, s obzirom na to da sam ipak stariji i ne mogu više toliko putovati, sva sam svoja poduzeća, osim Orbica BiH i Orbica Ljubljana, prenio na svoje poduzeće Orbico Zagreb.

Postoji li među vašim tvrtkama neka formalna organizacijska veza? Postoje li regionalni menadžeri i zajednički sektori ili su tvrtke samo teritorijalno posložene? – Poduzeća su teritorijalno posložena, moje su organizacije vrlo plitke. Plašim se administracije, to je ogroman trošak. Uvijek nastojim imati takvu organizaciju da ljudi na terenu nemaju veliki teret administracije u kancelarijama. Imamo jako dobar softver i hardver i ne treba nam suvišna administracija.

Razmišljate li o tome da svoje tvrtke povežete u neki holding? – Formalni holding nikada nećemo napraviti. To je administracija, to znači da imate šest, sedam potpredsjednika, svaki od njih trebao bi imati tajnicu, automobil, vozača. Još uvijek vozim sâm svoja kola. Uzgred, taj sam automobil kupio preklani u Bugarskoj kao polovno vozilo. Takav nov stoji sto tisuća eura, ja sam ga platio 36 tisuća eura, a prošao je svega 25 tisuća kilometara. Koristim se svakom prilikom za racionalnost. Prema mojoj ideji ljudi iz strukture poduzeća, odnosno direktori, obavljaju i za holding sve što je potrebno, za što su i plaćeni. Na taj smo način izbjegli širenje administracije. A što se tiče holdinga, bankari su me pitali koliko u njemu imam ljudi. Odgovorio sam da imam sebe i svoju tajnicu. ‘Pa kako onda možete funkcionirati?’ bili su u čudu. Odgovorio sam im: ‘Fino, jer sam napravio takav model.’

Ali ni tajnica nije samo vaša tajnica? – Tajnica je i mojih sinova, koji su u susjednoj sobi.

Koje tvrtke oni vode? – Oni kao menadžeri više ne vode ništa. Oni su do prije par mjeseci vodili Orbico Zagreb, ali sada sam ih povukao, sada će biti sa mnom vlasnici i polako će se navikavati na funkciju vlasnika, jer su u poslu već dvadesetak godina, ispekli su zanat i sada mogu biti u funkciji vlasnika. Na čelo Orbica Zagreb doveo sam Igora Šprajcara iz Ljubljane. On je bio direktor Orbica Slovenija, moje najbolje kompanije, i sad nam je zadatak da sve naše kompanije dovedemo na razinu Orbica Slovenija.

I htjela sam vas pitati koja vam je najbolja tvrtka u svih tih 17 tržišta. Znači Slovenija. – Slovenija je najbolja i u njoj je najlakše raditi. Usprkos tome što mislimo da je u problemima, Slovenija može biti uzor svima osim, naravno, Njemačke i Austrije.

Ima li rasta u Sloveniji zadnjih godina? – Lani smo imali rast od tri posto zbog akvizicija. Preuzeli smo nekoliko malih tvrtki koje su se bavile kozmetikom. Znate da smo u kozmetici jaki, držimo 40 posto u svakom dućanu kozmetike. Imamo Gucci, Dolce&Gabbana, Escadu, Lacoste, Burberry, Max Factor itd. Inače i u Sloveniji pada prihod, iako to nije nekakav veliki pad. U Sloveniji imamo prihod od 120 milijuna eura, a u odnosu na 2011. godinu negdje smo na indeksu 95 ili 98.

Poznaju li se i druže li se vaši menadžeri iz različitih tvrtki? – Naravno. Nedavno smo napravili malo zakasnjelo novogodišnje okupljanje, na kojemu je bilo 98 naših menadžera, odnosno svi direktori i svi njihovi suradnici. To je 98 ljudi, sposobnih menadžera, od koji svaki može voditi poduzeće. Družili smo se dva dana, svaki direktor rekao je što je napravio u prošloj godini i iznio planove za ovu. Svaki od njih morao je obraniti svoj koncept pred svima drugima.

Tko je bio zvijezda? – Nemamo zvijezde, nisam čovjek koji bi hranio poslovne zvijezde. Mislim da je skromnost ključna, svima nam nedostaje.

Sigurno vas je netko ugodno iznenadio? – Kod mene na poziciji generalnog direktora radi šest žena, što znači da su žene direktorice u skoro 40 posto mojih poduzeća. Mogu reći da sam ugodno iznenaden njihovim načinom rada, operativnošću i rezultatima. Ako bih morao nekoga izdvojiti, izdvojio bih ga iz skupine žena.

Kako vam je krenulo na novim tržištima Mađarske, Slovačke, Poljske i Češke? – U dogovoru s našim najvećim poslovnim partnerom Procter&Gambleom preuzeli smo u mađarskoj tvrtki Rafinanz, koja je bila njegov distributer u klasičnoj maloprodaji. Kupio sam većinski paket od 75 posto, a bivši je vlasnik ostao s 25 posto. To je bila tvrtka s oko 170 zaposlenih i 60-ak milijuna eura prometa na godinu. Rešetirali smo je, smanjili smo broj menadžera i dodali joj nove brendove iz našeg portfelja. Ta je tvrtka imala dvije kćerke, jednu u Češkoj, jednu u Slovačkoj, koje distribuiraju tehniku. Mi ćemo i tim kćerkama dodati dio svojih partnera, proširiti ćemo portfelj. U Poljskoj smo preuzeli tvrtku koja se bavi s profesionalnom njegov kose, Wella professional. Ondje imamo tridesetak ljudi i promet od 15 do 20 milijuna eura. Prvu fakturu izdali smo prije nekoliko dana, tamo traje proces konsolidacije. Sad radimo s proizvodima za njegu kose, ali dodat ćemo i ostale proizvode naših partnera, proširiti asortiman i povećati promet.

Poljska je veliko, ali i razvijeno tržište prepušteno konkurenciji. – Neka je, mi smo u Sloveniji ispekli zanat. Slovenija je i prije nego što je ušla u EU imala jaku konkurentnost, a i njeno je tržište bilo dosta zahtjevno. Sad želim sve tvrtke u Hrvatskoj, cijeloj bivšoj Jugoslaviji, Albaniji, Bugarskoj i Moldaviji dovesti na razinu Slovenije.