Tko je tko

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) razvojna je i izvozna banka Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvoja domaćega gospodarstva, što čini više od dvadeset godina. Prošle godine odobrila je više od deset milijardi kuna kredita našim gospodarstvenicima, što je 56 posto više nego godinu prije. Pritom je još važnija struktura odobrenih kredita, kaže predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, koji je na toj dužnosti od 1993.

• Dok je prije krize HBOR uglavnom plasirao sredstva za poticanje investicija, prelijevanjem svjetske krize na Hrvatsku osnovni je problem domaćih poduzetnika postala borba s likvidnošću, koja se, nažalost, vodi i danas. Uključili smo se u odobravanje kredita za obrtna sredstva pa je, primjerice, 2010. odobreno četiri puta više takvih kredita nego investicijskih. Promatrano u brojkama, bilo je čak 79 posto obrtnih kredita, a 21 posto usmjerilo se u investicije. Ipak, prošle godine te omjere uspjeli preokrenuti tako da je 53 posto ukupnih plasmana išlo za investicijske kredite, a ostatak od 47 posto za kreditiranje obrtnih sredstava – kaže Anton Kovačev.

Kako bi one neodlučne gospodarstvenike nagovorio da ipak investiraju u ovim teškim vremenima, HBOR je proveo mnogo mjera, pa je tako, primjerice, u turizmu produljen rok počeka na četiri godine, a rok otplate na 13 godina.

Uz to, za jedan postotni je bod smanjena kamatna stopa za investicije u poljoprivredu, turizam, industriju i zaštitu okoliša, dakle u važne grane za ukupno hrvatsko gospodarstvo. U uvjetima većih zaduženja za sve poslovne subjekte, kad je novac poskupio, HBOR je smanjio kamatne stope, koje su sad od dva do pet posto i toliko će biti do 30. lipnja, kaže Kovačev. Nažalost, tu olakšicu neće moći produljiti do kraja godine, pa će tako standardne kamate za investicije biti od dva do šest posto.

• HBOR je uspio sačuvati niske kamatne stope kakve su bile prije krize i dodatno ih smanjiti za jedan posto, ponajprije zbog dobre suradnje i ugleda koji ta banka ima s međunarodnim financijskim ustanovama. I u najžešćoj krizi svoja smo zaduživanja realizirali isključivo u međunarodnim financijskim ustanovama jer bi nam to u komercijalnim bankama, bilo na domaćem ili međunarodnom bankarskom tržištu, bilo preskupe. Podupire nas Europska investicijska banka, ove smo godine s njom već potpisali ugovor za novi kredit od 250 milijuna eura, što je prvi dio odobrenog obroka od 500 milijuna eura. Taj ugovor potpisat će se potkraj drugog ili početkom trećeg tromjesečja. Cijeli taj kredit potpisan je u kolovozu prošle godine i bez obzira na pad rejtinga i države te HBOR-a uvjeti kreditiranja nisu se promijenili. Valja reći da vrlo dobro surađujemo i s državom – kaže Anton Kovačev.

HBOR je snizio kamate kad su narasle; kad svi bježe od rizika, on prihvaća još veći rizik, što je, uostalom, i dio Vlade strategije. Tako je, kaže Kovačev, napravljen nov program podjela rizika s poslovnim bankama prema kojem preuzimaju znatno veći rizik od onoga koji su imali u prijašnjem razdoblju.

• Konkretno, od prošle godine taj rizik dijelimo tako da preuzimamo 40 posto, a poslovne banke 60 posto. Svoj rizik dijelimo s HAMAG-om, ali za taj plasman kao osiguranje uzimamo samo mjenice i zadužnice. Dakle, poslovnim bankama u zalog ostavljamo sve ostalo, od pokretina do nekretina. Drugim riječima, sve što se financira iz kredita: opreme, hale, pogone, prostore, strojeve, ono što je dovoljno za osiguranje kredita poslovnom banci. To je potpora države malim i srednjim poduzetnicima, da tih 40 posto preuzmu državne ustanove samo s mjenicama i zadužnicama, ali i povjerenjem u poduzetnike. Kad je riječ o velikim projektima, rizik dijelimo pola-pola, ravnopravno, u skladu s rizikom i instrumentima osiguranja – objašnjava Kovačev.

U cijeloj su priči, dodaje Kovačev, poslovne banke iznimno važne jer nije dovoljna dobra volja poduzetnika žele li se pokrenuti investicijski ciklus, otvarati nova radna mjesta. U suprotnom, teška gospodarska situacija bit će još teža. Pritom treba paziti na to kakve projekte pratiti jer u industriji, turizmu i poljoprivredi mogu se naći kvalitetni projekti, ali upitno je otvarati i odobravati kredite za nešto što tržište ne traži, poput gradnje stanova ili poslovnih prostora.

HBOR je u prošle dvije godine uveo deset novih kreditnih programa, od kreditiranja proizvodnje preko kreditne linije za žene u poduzetništvu, kreditiranja pripreme poljoprivredne proizvodnje, programa likvidnosti, poticanja izvoza s EBRD-om, novih programa u uporabi IPARD-ovih pretpristupnih fondova do kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva. Ove je godine uveo dva nova programa kreditiranja: za energijsku obnovu zgrada i novu proizvodnju. Potonji je namijenjen svima koji žele investirati u proizvodnju posve novih proizvoda.

• Budući da smo godinama svjedoci uvoza svega i svačega u Hrvatsku, iznimno nekvalitetne robe ispod svih standarda i normi, znatno jeftinije, ali dugoročno jako skupe, tim programom želimo potaknuti svijest hrvatskih proizvođača i poduprijeti ih u tome da proizvode ono što se dosad nije proizvodilo u Hrvatskoj, a moglo bi zamijeniti uvoznu robu. No u tome nismo dovoljni mi, taj je posao uzaludan ako inspekcija neće obaviti svoj posao jer riječ je o proizvodnji i otvaranju novih radnih mjesta, što je osnova i za poticanje izvoza. Stoga kao izvozna banka provodimo sve mjere za poticanje izvoza, od kreditnih programa za izvoznike do ulaganja u proširenje, nabavu boljih i modernijih strojeva itd. – kaže Kovačev i dodaje da je HBOR prošle godine kreditiranjem i osiguranjem izvoza jamstvima pratio hrvatske izvoznike s osam milijardi i 400 milijuna kuna, 44 posto više nego godinu prije. Ove godine, kaže Kovačev, HBOR-ovi kreditni plasmani teško biti veći, očekuju se oni poput prošlogodišnjih, dakle od desetak milijardi kuna.

Jedan od korisnika HBOR-ovih kredita jest Tehnix d.o.o. iz Donjega Kraljevca, najveće poduzeće u ovom dijelu Europe za projektiranje, proizvodnju te servisiranje strojeva i opreme u funkciji zaštite okoliša. Društvo zapošljava 500 ljudi i više od 55 posto proizvodnje plasira na izvozna tržišta. – Mi smo danas proizvođači i izvoznici upravo zahvaljujući HBOR-u, imamo 44 patenta te 250 vlastitih proizvoda. S HBOR-om radimo od 2000. i dosad smo realizirali desetak milijuna eura kredita u nekoliko kreditnih obroka. Ta je banka naša poslovna partnerica u svemu, od kreditiranja novih proizvoda i tehnologije do poticanja našeg izvoza. Ima stručne ljudje, zdrav poslovni odnos i prilagođava se svakom ugovoru. Ima i povoljne uvjete kreditiranja, kamate su tržišne, odnosno konkurentne, kakve imaju poduzetnici bilo gdje u Europi. Nadam se i budućoj suradnji s HBOR-om jer imamo poslove u Ukrajini, Egiptu i Alžiru – kaže Đuro Horvat, vlasnik i direktor Tehnixa.