Home / Tvrtke i tržišta / Kako je Poljska povukla najviše sredstava iz fondova EU

Kako je Poljska povukla najviše sredstava iz fondova EU

Nakon ulaska u EU Hrvatskoj će biti dostupna sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova. No što nas zapravo očekuje i kakve će projekte moći financirati tvrtke iz privatnog sektora? Indikativni je primjer Poljska.

James je stajao na svojoj terasi dok je nakon tmurnih zimskih dana napokon sramežljivo provirivalo jutarnje sunce. Svjež početak dana savršeno mu je odgovarao da razbistri misli nakon sinoćnjeg povratka s tajne misije u Poljskoj. Krenuo je prema središnjici službe SC FP 04/4 u kojoj će predati izvještaj o podacima koje je uspio pronaći. Povod misije bio je panični e-mail upomoć direktora velike tvrtke Nukleus d.o.o., gospodina DeveloPere: ‘Čitam natječajnu dokumentaciju Poduzetničkog impulsa 2013. i vidim da velike tvrtke nisu prihvatljiv prijavitelj na pozive. Opet, svi govore o strukturnim fondovima i golemoj svoti koja će nam biti na raspolaganju. Kako možemo znati što će biti moguće financirati tim sredstvima i hoće li velike tvrtke biti zastupljene?’ Nakon primitka tog poziva direktija Tajne službe FP 04/4 shvatila je da zapravo nema dovoljno podataka što se konkretno financira strukturnim fondovima. Zato je James poslan u špjunsku misiju u Poljsku, zemlju koja se već godinama koristi strukturnim fondovima, i to jako uspješno. Cilj je istražiti mogućnosti velikih tvrtki i opisati moguće investicije u Poljskoj, što je indikativno za RH.

U Jamesovu izvješću stoji: ‘Birokratus je bio gotovo na razini zadatka, sakrio je relevantne informacije na brojne adrese i tijela uprave, no pronašao sam dovoljno podataka da donesem neke zaključke. Osim općih operativnih programa kao što su ljudski kapital, infrastruktura i okoliš itd., Poljska ima i operativne programe regija. To znači da su definirane prioriteti i njihova provedba decentralizirani i ovise o lokalnim prilikama. Iako se time otežava pretraga i donošenje jednoznačnih zaključaka, to je izraz povjerenja u regionalna tijela. U fokusu su gotovo svih natječaja za privatni sektor mikrotvrkite i SME, za koje postoje brojni primjeri uspješno provedenih projekata u sklopu kojih je npr. kupljena nova oprema ili unaprijeđena tehnologija. U sklopu nekoliko njih sagrađene su i proizvodne hale, ali to je iznimka od pravila prema kojem se inače sufinancira adaptacija proizvodnih pogona. Od više od 50.000 provedenih projekata, na tvrtke otpada malo manje od trećine projekata, od kojih pak one velike čine samo 16 posto. Ipak, postoji operativni program koji se zove Inovativno gospodarstvo u koji ulaze projekti strateški važni za razvoj Poljske, a koje sufinanciraju resorna ministarstva. Za taj OP najviše se prijavljuju velike tvrtke, a ključni su faktori prijave inovativnost i razvoj u kombinaciji s rezultatom, poput direktnog zapošljavanja. Dosad je u sklopu tog programa provedeno 98 projekata za koje je izdvojeno 770 milijuna eura…’

Gospodin DeveloPero prekine čitanje izvještaja i upita Jamesa: ‘U redu, James, mislim da sam shvatio, znači i u strukturnim će fondovima za privatni sektor naglasak biti na mikrotvrkitem i SME-u, zašto je to tako?’

  • James: Prijatelju, shvaćam da upravljaš velikom tvrtkom i da želiš i dalje ulagati u njezino poslovanje, no 99 posto poslovnih subjekata zemalja EU su SME, koje su definirane glavnim nositeljima gospodarskog rasta i zapošljivosti. To ne znači da su velike tvrtke potpuno izbačene iz operativnih programa, ali opet, većim su dijelom ograničene na projekte R&D.

  • DeveloPero: Srećom, James, i moja se tvrtka bavi istraživanjem i razvojem, ali moram pitati čemu tolika usmjerenost baš na te aktivnosti?

  • James: Mogu ti reći da je to dio strateškog plana još od početka 2000.-itih, kada su donositelji odluka odlučili Europsku uniju učiniti najdinamičnijim svjetskim tržištem u dugoročnom razdoblju. Gospodarska kriza usporila je rast, no i dalje vrijedi logika da nema konkretnog napretka bez razvoja i inovacija. Velike tvrtke tu imaju svoju šansu, no bez sinergije sa sektorom SME, znanosti i državom neće biti pozitivnih rezultata. Osim toga moguće je financirati i troškove prijenosa vlasništva nad zemljištem, zgradama, kupnju nove tehnologije, građevinskog materijala i izvedbenih radova te patente, licencije ili tehničko znanje.

  • DeveloPero: Hvala ti, James, sad znam što mogu očekivati, imat ću spremne projekte do tada.’