Od 2014. gotovo milijardu eura za instrumente kohezijske politike

Hoće li, mjereno eurima, ulaskom u EU poduzećima pasti sjekira u med? Je li taj med spreman za konzumaciju ili je samo riječ o mogućnosti koja se, baš kao i u slučaju pretpristupnih fondova, u praksi može ostvariti samo u skromnom postotku? Ruku na srce, ni spremanost ni znanje o povlačenju novca EU nakon 1. srpnja neće porasti poput bajkovitoga graha koji doseže nebo, no jedna bi stvar mogla činiti golemu razliku – ozbiljno potkapitalizirana (i prezadužena) poduzeća kod kuće više ne mogu računati ni na kakav novac. U takvom se slučaju izvori EU čine darom s neba za koji se itekako isplati prijaviti. Kako objašnjavaju u HGK-ovu Centru za EU, 1. srpnja ove godine ulazimo u novo razdoblje koje se može podijeliti u dva dijela.

Prvi će dio trajati do kraja 2013. kada ćemo se koristiti sredstvima iz instrumenata kohezijske politike (Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj – EFRD i Europskog socijalnog fonda – ESF). Za tih šest mjeseci na raspolaganju nam je 450 milijuna eura, i to putem četiri operativnih programa: transporta, okoliša, regionalne konkurentnosti i razvoja ljudskih potencijala. Prvim će se sufinancirati unapređenje željezničke infrastrukture te priprema novog operativnog programa i zalihe projekata, i to sa 120 milijuna eura iz EFRD-a. Vrstom ulaganja definirani su i korisnici, Hrvatske željeznice i državna uprava. Operativnim programom ‘Okoliš’ predviđena su ulaganja u razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom, poboljšanje sustava vodoopskrbe, integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama i dr., za što je ukupno predviđeno gotovo 165 milijuna eura.

No nije sve namijenjeno središnjoj i lokalnoj državi. Operativni program ‘Regionalna konkurentnost’, težak 94 milijuna eura, otvara mogućnost ulaganja u gradnju poslovne i turističke infrastrukture, jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva dodjelom nepovratne pomoći poduzetnicima. Taj je program posebno zanimljiv zbog nepovratne pomoći poduzetnicima za investicijske projekte za koje je, prema sadašnjim projekcijama, predviđeno oko 60 posto od tih 94 milijuna – kažu u HGK.

Operativni program ‘Razvoj ljudskih potencijala’ težak je 60 milijuna eura iz Europskoga socijalnog fonda, a namjena mu je ulaganje u poboljšanje pristupa zapošljavanju, održivo uključivanje u tržište rada, jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnoj položaju, unapređivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti te jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje. Potencijalni su korisnici tog novca tvrtke, klasteri, znanstvene i obrazovne institucije, nevladine udruge, zavodi…

Oni koji u pribavljanju novca EU već imaju pretpristupna iskustva u blagoj su prednosti. No to ne znači da ostali trebaju odustati. Konzultantske kuće i banke već imaju specijalizirane odjele EU i sve što poduzećima treba jest dobra projektna ideja, ekonomski održivi projekt, usklađeni sa strateškim i provedbenim dokumentima koji imaju razvojne i društveno-korisne elemente. I u kohezijskom financiranju potrebno je osigurati dio novca, zato je važno da i država svojim mehanizmima omogući dodatnu pomoć potencijalnim korisnicima. Potrebno je pripremiti projektnu dokumentaciju, koja je u nekim slučajevima dosta opsežna, i, naravno, što prije ishoditi potrebnu građevinsku dokumentaciju. Ako u ovom trenutku netko nema osmišljen projekt i tehničku dokumentaciju potrebnu za izdavanje građevinske dozvole, teško je očekivati da će biti spreman za prijavu u ovoj godini.

Osim fondova EU, tvrtke će možda uspješnije nego kod kuće zainteresirati fondove rizičnog kapitala za ulaganje u vlasnički kapital, onako kako je to uspjelo češkoj ili poljskoj ranja koji obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. To će, kažu u HGK, biti poseban izazov za cjelokupno hrvatsko društvo jer nam već od 2014. na godišnjoj razini pripada alokacija od gotovo milijardu eura za instrumente kohezijske politike!

Ako uzmemo u obzir da smo u prethodnom razdoblju imali milijardu eura u gotovo sedam godina, onda je jasno da moramo biti barem sedam puta bolji i učinkovitiji negoli smo to sada. Od 2014. do 2020. alokacija će za Hrvatsku na godišnjoj razini biti malo veća od 1,1 milijardu eura, zato je iznimno važno napisati kvalitetne operativne programe, pripremiti korisnike, bankarski i konzultantski sektor – napominju te dodaju da su uvedeni i posebni programi, sve kako bi se poboljšao pristup financiranju poduzetnicima i regijama. Riječ je o inicijativama Zajednice radi osiguravanja dodatnih kreditnih sredstava za razvoj poduzetništva i regija, doprinosa u obliku financijskog i upravljačkog ‘know-howa’, inicijative za uspješnu provedbu financijskih programa kombiniranjem nepovratne pomoći i kredita.

Što će točno poduzetnicima biti na raspolaganju? U sklopu instrumenta kohezijske politike za razdoblje 2007.-2013. predviđeno je nekoliko inicijativa. ‘Jaspers’, zajednička pomoć za podršku projektima u europskim regijama, inicijativa je u suradnji s EIB-om i EBRD-om za podršku infrastrukturnim projektima. Svrha mu je pružiti tehničku pomoć državama članicama u pripremi velikih infrastrukturnih projekata i tako poboljšati kvalitetu, kvantitetu i brzinu provedbe projekata koji se natječu za sredstva iz fondova EU. ‘Jeremie’, zajednički europski resursi za mikro, mala i srednja poduzeća, inicijativa je u suradnji s EIB-om i EIF-om (Europski investicijski fond) u svrhu promicanja boljeg pristupa financijama za razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća putem kredita, garancija, ulaganja u osnovni kapital i vlasnički ulog. Za razliku od nepovratnih sredstava iz strukturnih fondova koji se jednokratno isplaćuju na temelju predloženih i odobrenih projekata, inicijativa ‘Jeremie’ nudi nove mogućnosti investiranja i reinvestiranja – tumače u HGK.

‘Jessica’, zajednička europska podrška održivom ulaganju u gradska područja, inicijativa je u suradnji s EIB-om i CEB-om radi promicanja održivog razvoja, rasta i zapošljavanja u urbanim područjima Europe. Tu su još inicijative ‘Regije za gospodarsku promjenu’, radi rasta konkurentnosti i ekonomske modernizacije, te ‘Jasmine’, zajednička akcija za podršku institucijama za mikro financiranje u Europi. Ona nadopunjuje inicijativu ‘Jeremie’, omogućujući regijama da dio sredstava strukturnih fondova usmjeri u financijske proizvode namijenjene isključivo malim i srednjim poduzetnicima. Dobro je znati da će poduzeća moći pokucati na vrata bilo koje banke u EU, dakle i onih koje sada nisu prisutne u Hrvatskoj, te izravno zaatražiti kredit, jamstvo ili nešto treće. Uz dobru bilancu i pametnu ideju, naravno. Također, možda će uspješnije nego kod kuće uspjeti zainteresirati fondove rizičnog kapitala za ulaganje u vlasnički kapital, onako kako je to uspjelo Češkoj ili Poljskoj. U uvjetima narušenih bilanci poduzeća i sve većeg postotka kontaminiranih kredita, fondovi rizičnog kapitala mogli bi postati najboljom trasom prema investicijskom kapitalu.