Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedince u njihovim nerazmjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Obri stari Ivica Grčar Piks, maj kolega i prijatelj, otišao je u mirovinu odmarati se od dugogodišnjega novinarskog posla ostavivši duboke tragove za sobom. Svjedoči tome i poslana nam žalba slavonsko-brodske tvrtke Apis Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak Ministarstva financija zbog, kažu, pristrano održane predstečajne nagodbe nad Fenixom iz Slavonskog Broda. O problemu s Fenixom Grčar je pisao u 388. broju Lidera. Opisao je okupljanje njegovih vjerovnika, koji su zaključili da sustav ne funkcionira te su u neslužbenom razgovoru nakon sastanka neki spomenuli i ‘lomljenje koljena’. Piks je s pravom u tekstu naglasio da je to prije svega upozorenje državi, jer kad sustav ne funkcionira, onda ljudi ‘uzimaju pravdu u svoje ruke’.
Ako je u pravu član Uprave Apisa Ante Pranić, povjerenik za predstečajnu nagodbu Predrag Filajdić i članovi Nagodbenog vijeća napravili su niz pogrešaka jer su prihvatili dijelom netočne podatke, doveli vjerovnike u zabludu. Tako su, objašnjava, prihvaćene bilješke uz bilancu da je u 2012. vrijednost Fenixove imovine povećana za 69,5 posto pripajanjem tvrtke Grad d.o.o. No u obrazloženju nisu navedeni elementi koji su utjecali na rast vrijednosti dugotrajne imovine i to u godini kada je vrijednost nekretnina padala, a u tu se tvrtku nije ni ulagalo. Što više, Grad d.o.o. je od kolovoza 2012. u blokadi, pa bi Fenixu trebala biti pripisana i njegova dugovanja, a posljedice pripajanja, tvrdi Pranić, nisu ni u jednom dokumentu analizirane.
Povjerenik i članovi Nagodbenog vijeća prešli su i preko toga da je Fenix naveo manji broj vjerovnika (673) od stvarnog (696), a Apis je jedan od nenavedenih. Također, u planu restrukturiranja naveden je potencijalni prihod od 145 milijuna kuna tijekom 2013. od rekonstrukcije hotela Marjan Hilton u vlasništvu Željka Keruma. Naveden je i rok početka radova potkraj siječnja, ali ni do danas ništa nije započeto. Pranić se žali i na tijek i način vođenja rasprave jer nije osigurana ravnopravnost stranaka, kao i na vođenje zapisnika. Tvrdi da su vjerovnici onemogućeni u iznošenju svojih stajališta i prijedloga, a riječ je dobio samo par njih koji su uspjeli postaviti poneko pitanje. No u zapisniku nema onih škakljivih pitanja, već su vjerovnicima ‘prišivena’ izmišljena pitanja.
