Razbijanje HEP-ova monopol

Tijekom desetljeća priprema za EU Hrvatska nije izradila studiju koja bi jasno pokazala prednosti i nedostatke ulaska u uniju za gospodarstvo. Na pragu ulaska u Europsku uniju domaći gospodarstvenici samo su donekle spremni za nastup na gomele jedinstvenom tržištu od pola milijarde ljudi. Dok ponekim sektorima, poput bankarstva, maloprodaje ili osiguranja, 1. srpnja neće donijeti veća iznenađenja, druge sektore, poput poljoprivrede ili energetike, još čeka dug put prilagodbe. Umjesto naleta na tržište EU mnogo hrvatskih kompanija strepi od onoga što ih ondje čeka i boji se za svoju budućnost, po-najviše zbog vlastite nekonkurentsnosti i slabosti domaćega gospodarstva.

Pad bruto domaćeg proizvoda i kupovne moći građana, stalno jačanje konkurencije i novi konkurenti nakon 1. srpnja, jačanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije već godinama zvone na uzbuđu. U kombinaciji s gubljenjem tržišta Cefte Europe se najviše boje poljoprivrednici i proizvođači hrane.

Priča o privatizaciji i sanaciji državnih brodogradilišta pak, čiji je rasplet uvjetovala Europska unija, polako se privodi kraju, a manja, privatna brodogradilišta u međuvremenu su se pripremila za članstvo. Najvažniji predstavnik tog sektora Adria-Mar još je 2009. radi unapređenja poslovanja prošao takvozvanu ISO-ovu certifikaciju, koja se svake godine nanovo potvrđuje, i postao nositelj certifikata ISO 9001. Taj certifikat preduvjet je za nastup i poslovanje prema europskim i svjetskim standardima.

• Da bismo iskoristili projektne kapacitete u vremenu u kojem su neki poslovi stali, bilo zbog tržišta, npr. građanskog rata u Libiji, bilo recesije, napravili smo nekoliko projekata patrolnih brodova i jahti s kojima namjeravamo nastupiti na tržištu – rekao je Mladen Šarić, vlasnik i direktor Adria-Mara.

Šarić na europskom tržištu ne očekuje ništa posebno jer specijalna brodogradnja kojom se njegova tvrtka bavi ne ovisi o klasičnom tržištu. Adria-Mar je, prije svega, vezan uz potrebe mornarice, obalne straže, carine i policije, odnosno službe koje su gotovo uvijek potrebne, pa je novac za njihovo funkcioniranje uvijek osiguran.

Velik napor u prilagodbi novim uvjetima na tržištu uložio i Pip Ivana Bračića. On priznaje kako je njegova kompanija već nekoliko godina tražila odgovor na hrvatsku gospodarsku realnost, koju je dijelom skrivio neman državnih institucija u uvođenju reda na tržište kao osnovnog preduvjeta za razvoj poduzetništva.

• Sa sivom ekonomijom i nelojalnom konkurencijom borimo se kao Don Quijote, ne odustajemo iako državne institucije ne mare. Pozitivan je pomak što se u dijelu sektora stvara kritična masa koja bi mogla zakotrljati provedbu raspoloživih rješenja. Razvivši nove proizvode i iskorišćivši u produbljivanju zdravstvenih spoznaja, npr. projektom ‘Farmakol’, u Pipu smo izišli iz prosjeka u sektoru i s pomoću definiranih marketinških alata kojima se već koristimo planiramo najmanje padati na tržištu – kaže Bračić.

Zato su se i kadrovski restrukturirali i u novi kapitalni objekt u Pisavinu uložili više od 30 milijuna kuna, postigavši tako reprezentativnost, a suvremenom tehnologijom i planiranim kapacitetima proizvodnost. Uvođenjem sustava HACCP-a osigurali su kvalitetu proizvoda. Unatoč opsežnim i skupim pripremama u Pipu očekuju probleme nakon ulaska u EU. Najveći je problem izlazak iz Cefte, koji će poskupiti hrvatske proizvode na većini tog tržišta. U unutarnjim rezervama bilo koje kompanije teško je pronaći prostora za ublažavanje tolikog pritiska na cijene.

Rješenja se traže u sustavu tvrtki kćeri na dva najvažnija tržišta, onog Srbije te Bosne i Hercegovine. Najviše kreativnosti treba uložiti u jačanje položaja na tržištu EU, na kojem Pip posluje nekoliko godina. Svoju kreativnost na tržište prenijeti neposrednom komunikacijom, na sajmovima i ostalim marketinškim sredstvima. Kad je riječ o prilagodbi europskoj smjernici o dodacima prehrani, tu je tvrtku ostavilo i Ministarstvo zdravlja. Naime, još nije jasno koje će proizvode iz programa ‘Agroterapija Pip’ i ‘Farmakol’ odobriti Ministarstvo.

Okoliš je problem naftaša Goleme energetske kompanije poput Ine ili HEP-a posebna su priča. Najveća naftna kompanija potpuno je spremna za ulazak u EU, ali sudbina energetskog diva HEP-a još je pod velikim upitnikom. Ina se posljednjih nekoliko godina intenzivno priprema za ulazak u Uniju razvijajući rafinerijske i logističke sustave, istraživanje i proizvodnju nafte i plina te maloprodajnu mrežu, usavršavajući poslovne procese te usklađujući interne regulative i propise s onima EU.

Usklađivanje s mnogim europskim propisima, objašnjavaju u Ini, ponajviše se odnosi na zaštitu okoliša planiranjem mnogih investicijskih projekata i intenzivnom komunikacijom i razmjenom informacija s mjerodavnim ministarstvima. Ističu da su predani usklađivanju Inina poslovanja sa zahtjevima koji proizlaze iz provedbe smjernica EU u hrvatskom zakonodavstvu, kao što su IPPC, VOC, REACH, zatim sa zakonodavstvom koje regulira emisiju stakleničkih plinova (EU ETS) te regulativom o zaštiti zraka. Prate i rizike povezane s promjenama zakonske regulative koje mogu veoma utjecati na poslovanje.

Izdvajaju smjernicu IPPC (Integrated Pollution Prevention and Control), odnosno dobivanje okolišne dozvole, što zahtijeva smjernica za sprečavanje i kontrolu onečišćenja izazvanog industrijskim i poljoprivrednim aktivnostima. U skladu s time već su prije nekoliko godina počeli primjenjivati raspoložive tehnike (BAT ili NRT) u svojim rafinerijama kojima se ispunjavaju zahtjevi IPPC-a.

Obavljene pripreme Godine 2012. Ministarstvu zaštite okoliša i prirode predani su zahtjevi za dobivanje ujedinjenih uvjeta zaštite okoliša (okolišne dozvole) za riječku i sisačku rafineriju nafta, CPS Molve te Etan. Za Sisak i Rijeku Ina je zatražila i dobila prijelazno razdoblje za postizanje pune usklađenosti do kraja 2017.

Tvrtke poput Zagorje-Tehnobetona, koje već desetak godina ugovaraju i obavljaju poslove za strane investitore u Hrvatskoj prema standardima koji vrijede i u EU, neće imati problema s prilagodbom i provedbom poslova na tržištu Unije. Zagorje-Tehnobetona već je završio nekoliko projekata u Sloveniji, u Mađarskoj gradi Audijev novi pogona u Győru i realizirat će prvi nekoliko projekata na austrijskom tržištu. Na svakom tržištu Unije vladaju drukčija pravila, tako da u tvrtki posebno razmatraju svaki ugovor i tržište.

• Takvi procesi iziskuju više rada logistike i lokalnu eksternalizaciju na pripremi projekta, što neizbježno znači troškove. No za sada se uspješno nosimo s time – govori član Uprave Romano Perić.

Napominje da će formalni ulazak Hrvatske u EU imati različite posljedice. Za izvoznike kao što je Zagorje-Tehnobetona bit će promjena u izvozu u zemlje Cefte, u čemu će sigurno nešto izgubiti, no nada se da će Vlada s većinom tih zemalja dogovoriti bilateralne sporazume kako bi se izvoz i dalje isplatio.

Nedavno donesenim Zakonom o poštanskim uslugama Hrvatska se uglavnom uskladila s europskom poštanskom regulativom. Šest mjeseci prije ulaska u EU, 1. siječnja, nastupila je liberalizacija tržišta prema kojoj HP prestaje biti monopolist u dostavi pošiljaka do 50 grama u rezerviranom području. Svi kurirski i poštanski operateri i pružatelji usluga dostave neadresiranih pošiljaka morat će se prilagoditi europskim trendovima. Naime, poštanski operateri u EU u velikim su problemima jer promet pismima pada od četiri do pet posto na godinu, većinom zbog elektroničke pošte koja mijenja fizičku korespondenciju.

Stručnjaci predviđaju da će rasti tržište paketa, koje već na europskom tržištu raste prema stopi od šest posto na godinu. Paketno tržište u Hrvatskoj već je zasićeno i prije liberalizirano pa će se utakmica i dalje voditi između Hrvatske pošte i međunarodnih igrača poput DHL-a, Fedexa, TNT-a i UPS-a. HP će pošiljkama i dalje opskrbljivati cijelu Hrvatsku, a alternativni operateri, poput City Exa koji se već godinama nateže s HP-om oko rezerviranog područja, birat će najprofitabilnije poslove u velikim gradovima s minimalnim troškom. HP-u preostaje da uđe u nove dijelove poslovanja, kao što je nedavno ušao s digitalnom televizijom, cjenovno konkurira ostalima te napravi plan restrukturiranja.

Prema četvornim metrima prodajne površine trgovačkih centara na tisuću stanovnika Hrvatska se približila prosjeku Europske unije i sad je na sedamnaestome mjestu, što znači da je već zasićeno tržište trgovačkih lanaca, posebice u većim gradovima. Trgovinski sektor nakon ulaska u EU najveće promjene očekuje u postupnom rastu konkurencije i pritiska na marže. Otvorenje granice, kažu stručnjaci, neće biti dovoljno da privuče investitore, nego će presudni biti veličina tržišta i kupovna moć građana.

• Druga važna promjena dogodit će se u nabavnom lancu. Naime, više neće biti presječen granicom, odnosno pojednostaviti će se i pojedini opskrba iz europskih logističkih centara i s ruta. Pritisak će osjetiti tvrtke koje se bave uvoznim poslovima jer će neke njihove usluge postati nepotrebne – smatra Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, dodajući da su strane kompanije koje posluju u Hrvatskoj spremnije za promjene koje ih čekaju od domaćih.

Hrvatske trgovačke i prehrambene kompanije koje stabilno i intenzivno rastu mogle bi postati ozbiljne mete akvizicija jakih međunarodnih multinacionalnih kompanija. Zbog intenzivnog rasta trgovačkih marki, čiji je tržišni udio 20 posto tržišta, osam puta više nego prije osam godina, očekuje se daljnji rast privatnih brendova i njihove proizvodnje.

Prema ocjeni Europske komisije i Hanfe, hrvatski osiguravateljski sektor potpuno je spreman za ulazak u EU. Croatia osiguranje (CO), koje se počelo prilagođavati već u listopadu 2010., lani je ispunilo europske zahtjeve o adekvatnosti kapitala Solvency II. U CO-u ocjenjuju da europske smjernice pozitivno utječu na zaštitu osiguranika te povećavaju transparentnost, kompatibilnost i kompetitivnost hrvatskog tržišta u odnosu na tržište EU i ostale financijske usluge.

Kad je riječ o konkurenciji u EU, CO se na otvorenom tržištu već bori s ostalih 25 osiguravatelja, među kojima su i jaka europska osiguranja. Očekuje se da će se nakon ulaska Hrvatske u EU izjednačiti porezne olakšice za sve oblike štednje za starost, što bi jako potaknulo razvoj životnih osiguranja.

Od nove smjernice EU o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, koja je ove godine stupila na snagu u zemljama EU, korist će imati i hrvatski građani, koji će se u inozemstvu moći liječiti na teret zdravstvenog osiguranja. Nakon ulaska u EU u CO-u očekuju stvaranje financijskih konglomerata i integraciju financijskih usluga.