Sloboda kretanja robe

Hrvatska bi kao članica Europske unije na dan formalnog ulaska u nju, 1. srpnja 2013., trebala preuzeti financijski paket (omotnicu, kao što to političari kažu) od 687,5 milijuna eura. Istočno se predviđa da bi sama trebati uložiti 267,7 milijuna eura, što znači da će, jednostavnim rječnikom rečeno, biti u plusu za 419,8 milijuna eura. Hrvatima će tako na jedan euro koji će uplatiti u proču Europske unije raspolažu stajati 2,57 eura. Zvuči, naravno, dobro, ali novac se i dosad mogao izvlačiti iz pretpristupnih fondova Unije, što baš nije išlo najbolje.

Drugim riječima, Europska unija pružit će nam, u tom slučaju, jedinstvenu priliku koju moramo prepoznati i, dakako, iskoristiti. Pritom je posve pogrešno vjerovati da samo moramo postati najnoviji član elitnoga europskog kluba kako bismo onda iz te perspektive, svisoka, pasivno promatrati sve oko sebe, čekajući da se to sve samo po sebi riješi iz Bruxellesa, Berlina ili već odnekuda. Hrvatska sudbina u Europi uvelike će ovisiti o Hrvatskoj.

Doista, mnogo nam se prilika otvara nakon ulaska u EU. Za početak, ukidaju se carinske zapreke, što znači i ukidanje carinskih kontrola na granici sa Slovenijom i Mađarskom. Međutim, carinci i špediteri na tim granicama gubitnici su u priči o EU, što će vjerojatno biti i policajci kad se za nekoliko godina uđe u šengenski režim. Ukidaju se, dakle, carine, pa jednaka pravila za sve članice Europske unije povećavaju mogućnost da hrvatski proizvodi postanu dovoljno kvalitetni i konkurentni na europskom tržištu. Drugo je pitanje imamo li mi takvih proizvoda, odnosno proizvodi li ova zemlja više išta.

Na razini Europske unije provelo se mnogo mjera za zaštitu potrošača, pri čemu se u nekim stvarima u više navrata pretjeralo i osim nužne zaštite pošlo prema nesuvislom EU-birokratiziranju prema kojem, primjerice, svi krasavci, tikve ili cikle moraju biti posve isti. Također nesuvisao hrvatski euroskeptični odgovor bio je onaj o siru i vrhnju, koje, kao što vidimo, kumice i dalje prodaju, s tom razlikom da tu izvornu cro-namirnicu više ne drže na štandu na plus 35, nego u primjerenim rashladnim vitrinama.

Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska će i službeno prihvatiti usklađivanje nacionalne pravne stečevine s europskim zakonodavstvom, što uključuje, među ostalim, stvaranje novih poslovnih uvjeta koji bi hrvatskim gospodarskim subjektima trebali omogućiti lakše poslovanje.

Uklanjanje svih zapreka u trgovini koje onemogućuju stavljanje na nacionalna tržišta proizvoda podrijetlom iz drugih država članica Unije. Za Hrvatsku su se pregovori u ovom poglavlju odnosili prije svega na usklađivanje propisa o kretanju kapitala i tekućem plaćanjem te borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Javna nabava važan je dio svakoga suvremenoga gospodarstva, a njezin učinkovit sustav nužan je za postizanje ciljeva slobodnog tržišta i osiguranje uvjeta tržišnog natjecanja. Temelji se na općim načelima transparentnosti, jednakog tretmana, slobode tržišnog natjecanja i nediskriminacije.

Države članice Europske unije dogovorile su se o zajedničkim pravilima koja svim sudionicima omogućuju ravnopravan položaj u tržišnoj utakmnici. Tim je pravilima određena zaštita od takozvanih kartela, sklapanja zabranjenih sporazuma među poduzetnicima koji služe, primjerice, dogovaranju cijena, ograničenju proizvodnje, razvoja i ulaganja, međusobnoj podjeli tržišta ili izvora nabave.

Podrazumijeva usklađenost propisa o financijskim uslugama, bankarstvu, osiguranju i reosiguranju, mirovinskim fondovima i tržištu kapitala te infrastrukturni financijskih tržišta. Ti europski propisi odnose se i na nadzor nad financijskim uslugama, zaštitu potrošača od financijskih usluga te uređivanje načina suradnje tijela zaduženih za nadzor nad financijskim tržištem.

Propisi EU obuhvaćaju cestovni i željeznički promet, unutarnju plovidbu, kombinirani promet, zračni i pomorski promet (tehničke, socijalne i sigurnosne standarde u tim vrstama prometa), državne potpore te liberalizaciju Unijina unutarnjega prometnog tržišta.

U pomorskom prometu javni obalni linijski pomorski promet između hrvatskih luka do početka 2017. moći će obavljati samo hrvatski brodari. I kružna putovanja turističkim brodovima među hrvatskim lukama do početka 2015. bit će rezervirana samo za hrvatske brodare.

Dvije godine od dana pristupanja Hrvatske Uniji hrvatski cestovni prijevoznici neće moći obavljati cestovni prijevoz tereta između dvije točke bali olakšati sudjelovanje na međunarodnom tržištu. Pritom bi to usklađivanje trebalo ukloniti pravnu nesigurnost koja se može pojaviti kao zapreka uspješnom investiranju stranaca u našu zemlju. Hrvatska bi tako, kao zemlja Europske unije, trebala postati plodnije tlo za investicije.

Uz provedbu kvalitetnije obrazovne politike Hrvatska bi mogla postati i privlačnije odredište za strane studente te povećati studentsku mobilnost, unutarnju i vanjsku, prema inozemstvu, poglavito u sklopu europskoga Programa za cjeloživotno učenje, kojemu smo se već pridružili 2011. Već sudjeluje u Sedmome okvirnom programu za istraživanje i tehnološki razvoj, najvećem programu Europske unije, čiji proračun premašuje 50 milijardi eura. Hrvati koji odluče dio studija ili cijeli provesti u nekoj europskoj zemlji više neće plaćati viši iznos školarine od europskih kolega.

Cijene studija bit će jednake kao za druge studente. Našim će se studentima omogućiti i dobivanje mnogih stipendija na koje zasad još nemaju pravo, dok god Hrvatska ne postane punopravna članica Unije. Hrvatski kvalifikacijski okvir, kojim se definiraju razine školovanja od početka do doktorske diplome, bit će usklađen s europskim, što će ne samo olakšati studentsku razmjenu na bilo kojoj razini visokog školstva nego i prepoznatljivost hrvatske radne snage i njezinih kvalifikacija, vještina i kompetencija na europskom tržištu rada.

A na tom će tržištu hrvatski radnici u skladu s pravnim propisima Europske unije moći uživati sva radna i socijalna prava te porezne olakšice koje ima i domaći radnik u zemlji Europske unije u koju je otišao potražiti posao.

Prestaju vrijediti bilateralni i multilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini koje je zaključila pojedina država članica EU i koji su bili na snazi u toj državi prije njezina pristupanja u EU. Tako Hrvatska danom ulaska u EU prestaje biti članica Cefe i njezina trgovina s tim zemljama regulirat će se ugovorom između EU i tih zemalja. Hrvatski gospodarstvenici koji trguju s partnerima iz EU otpremat će i dopremati robu sa statusom domaći robe bez obavljanja carinskih formalnosti, a pojačane carinske kontrole i dalje će se obavljati na granicama s BiH, Crnom Gorom i Srbijom, koje u odnosu na Hrvatsku postaju treće zemlje.

Promet robom između zemalja članica smatraće se domaćim prometom, a u uvozu robe u Hrvatsku i izvozu iz nje u treće zemlje hrvatski gospodarstvenici moraju se držati svih zahtjeva i formalnosti koje je Unija uvela kako bi zaštitila konkurentnost jedinstvenoga europskog tržišta. Također se osigurava i unapređuje informacijski sustav carinskih službi koji ubrzava protok informacija između carinskih tijela država članica i između carinskih tijela i poduzetnika. To podrazumijeva elektroničko izvještavanje o robnoj razmjeni između zemalja članica EU. Uvodi se i obvezna revizija odobrenja Carinske uprave. S obzirom na sve zahtjeve koje trebaju zadovoljiti, dugotrajnost prilagodbe poslovnih procesa i sve bliži datum ulaska Hrvatske u EU, gospodarstvenici bi na vrijeme trebali učiniti sve što treba kako bi osigurali svoje redovito poslovanje već s prvim danima ulaska u EU.

Ta prava uključuju naknade za bolovanje i ozljede na radu, rodički dopust, pogodnosti za osobe s invalidnošću te posebne naknade za nezaposlene i mirovine. Ipak, zemlje koje su dulje članice Europske unije imaju pravo na neko razdoblje blokirati slobodan ulaz hrvatske radne snage, kao što i Hrvatska ima pravo recipročnosti u tome. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski će radnici s jedne strane iskusiti veći rizik zbog toga jer će biti izloženi većoj konkurenciji na tržištu rada, no s druge će im se strane pružiti priliku da pokažu vlastito znanje i kompetencije na europskom tržištu te ojačaju svoj konkurentni položaj.

Bez ikakve dvojbe, ulazak Hrvatske u Europsku uniju svojevrstan je politički, ekonomski, društveni i ini rizik, stoga bi iluzorno bilo očekivati da će pridruživanje naše zemlje najvećoj europskoj zajednici donijeti samo med i mlijeko. I Europska unija već se godinama suočava s mnogo problema, pa je u ovom trenutku nitko razborit ne može proglašiti obećanom zemljom. Ipak, u cijeloj je priči jedno ključno: najviše će toga ovisiti o nama samima. Hrvatski put u Europsku uniju bio je vrlo dug i težak, možda najteži od svih zemalja članica. Mala i ratom (poslije i korupcijom) poharana zemlja na razvalinama bivše državne tvorevine posve se sama borila za to da se i njezine crvene kockice pridruže žutim eurozvjezdicama. Sama samcata, Hrvatska se od prvotnog pokušaja skupljanja polomljenih jugokrhotina preko enormne nepravde prema kojoj su Bugarska i Rumunjska ušle prije te mnogih odgoda i učjena velikih i malih naša na korak do svoga strateškog vanjskopolitičkog cilja.

Prema načelu uzajamnosti dvogodišnje prijelazno razdoblje pojedine države članice mogu produljiti za najviše još dvije godine.

Ciljevi Europske unije u energetici obuhvaćaju sigurnu opskrbu energijom za sve njezine građane. Jedna od glavnih smjernica jest konkurentnost jedinstvenoga energetskog tržišta i stvaranje gospodarstva s niskom emisijom stakleničkih plinova.

Svaka država članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sustav, čak uvoditi nove porezne oblike, uz obvezu da neke njihove dijelove uskladi s europskim propisima. Hrvatska može nastaviti oslobađati od plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište do 31. prosinca 2014. Kad je riječ o trošarinama na cigarete, odobreno joj je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. za dostizanje razina oporezivanja Unije. Osigurala je izuzeće za oslobađanje od PDV-a na međunarodni prijevoz putnika i ono kojim joj je omogućeno da prag za ulazak u kategoriju obveznika plaćanja PDV-a bude 35.000 eura.

Obveza je svih država članica smatrati ekonomsku politiku zajedničkim interesom i stalno međusobno koordinirati nacionalnu ekonomsku politiku te uravnotežiti nacionalni proračun. To podrazumijeva i zajedničko planiranje integracije gospodarstava, poticanje gospodarskoga rasta, osiguranje radnih mjesta i konkurentnosti europskoga gospodarstva kao cjeline na globalnoj razini.

Demokratska društva ne mogu kvalitetno funkcionirati bez čvrste baze pouzdane i objektivne statistike. Službena statistika jedan je od temelja dobrog funkcioniranja te velike zajednice 27 država.

Prema smjernicama strategije ‘Europa 2020’ za rast i zapošljavanje, kojima je svrha jačanje unutarnje i međunarodno jačanje Europske unije, europski su prioriteti resorno učinkovitija proizvodnja i jačanje konkurentnosti te poticanje znanja i inovacija.

Carinska unija jedinstveno je carinsko područje 27 zemalja članica Europske unije u kojemu se ukupna unutarnja trgovina i promet robom među zemljama članicama obavljaju bez carinskog nadzora i naplate carinskih davanja.

Financijski nadzor obuhvaća unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru, vanjsku reviziju, zaštitu financijskih interesa Europske unije i zaštitu eura od krivotvorenja.

Svaka država članica Europske unije ima pravo na uporabu sredstava iz Unijina proračuna, ali i obvezu da ih uplaćuje u njega. Proračunski novac Unije prikuplja se iz triju osnovnih vrsta prihoda: vlastitih tradicionalnih sredstava, vlastitih sredstava na osnovi poreza na dodanu vrijednost te vlastitih sredstava iz uplate država članica na temelju BDP-a.