ULJARE

Najveći regionalni proizvođač, srpski Victoria Oil najveća je prijetnja Zvijezdi jer je uvoz ulja iz Srbije u EU oslobođen carine. Istodobno se kao novi napadač pojavljuje Marko Pipunić koji preuzima Tvornicu ulja Čepin.

Marko Pipunić poželio je okušati se u prilično izazovnu poslu. Nije mu prvi put, no sad je vlasnik osječkog Žita odlučio predati ponudu za kupnju Tvornice ulja Čepin, jednog od rijetkih proizvođača jestiva ulja u Hrvatskoj, u okolnostima u kojima u to opustošeno državno poduzeće koje godinama jedva preživljava treba uložiti milijune eura dok iz regije napadaju mnogo jači igrači – i sve to uoči ulaska u Europsku uniju, koja će donijeti jaču konkurenciju i niže cijene.

Iako se još čeka službeno prihvaćanje ponude Pipunićeve tvrtke Mambo u sastavu Žita, proglašena je najboljom, pa se preuzimanje čepinske uljare smatra formalnošću. Agrokor je, navodno, procijenio da mu se ne isplati ulaziti u taj biznis, a vjeruje se i da je Zagrebačka banka kao velika vjerovnica Žita i Tvornice ulja Čepin imala ulogu u Pipunićevoj odluci da uđe u uljaru u kojoj već neko vrijeme uslužno proizvodi ulje pod svojom robnom markom Žito.

Iako mnogi smatraju da bi mnogo jednostavnije i jeftinije bilo sagraditi novu tvornicu ulja, Pipunić kupuje Tvornicu ulja Čepin za jednu kunu, no u sljedeće dvije godine u suradnji sa Zagrebačkom bankom uložit će 295 milijuna kuna. Odmah nakon preuzimanja najavio je ulaganje od 12 milijuna eura u pogon za ekstrakciju kako bi se povećala trenutačno niska konkurentnost proizvodnje, a također planira ugovoriti i pre-raditi cijelu hrvatsku proizvodnju suncokreta. Prema dostupnim procjenama, čepinsko ulje na hrvatskom tržištu zasad drži udio od oko četiri posto. Lider je Agrokorova Zvijezda s udjelom od 50-ak posto; slijedi je jedini bosanskohercegovački proizvođač ulja Bimal iz Brčkog s gotovo 30 posto udjela, što pod svojim brendovima Bimal i Agragold, što u robnim markama; treća je Gea – tvornica ulja Ante Bojića s udjelom od osam do deset posto; četvrto je američki Bunge, koji to tržište osvaja iz svoje mađarske tvornice s uljem Floriol; Tvornica ulja Čepin pak na petom je mjestu. Osim niskoga tržišnog udjela problemi čepinske uljare zastarjela su tehnologija i niska profitabilnost, no ako tvrtku osovi na noge, Pipunić bi mogao ‘spasiti’ hrvatsku proizvodnju ulja jer, ako se isključi relativno mala Gea – tvornica ulja, nema drugih proizvođača koji proizvode ulje od sjemenka do finalnog proizvoda, Zvijezda uglavnom uvozi i samo rafinira ili ambalažira ulje. Upravo čepinska uljara osim za Žito uslužno proizvodi za Zvijezdu.

U regiji, odakle dolaze najveći konkurenti domaćim proizvođačima i brendovima, situacija je drugačija. U Srbiji radi čak šest tvornica ulja, što je, kaže Bojić, dovoljno za tri Jugoslavije. Uvjerljivo najveći srpski proizvođač s uljem Iskon šidski je Victoria Oil iz sastava Victoria grupe, jedne od najvećih poljoprivredno-prehrambenih kompanija u Srbiji, drugo mjesto drži Agrokorov Dijamant iz Zrenjanina, na trećem je mjestu Invej grupa s dvije uljare – Vitalom iz Vrbasa i Suncem iz Sombora, a na četvrtome Banat iz Nove Crnje s brendom Cvet Banata. Zanimljivo je da je Victoria Oil, u vlasništvu Zorana Mitrovića i još dvojice srbijanskih poduzetnika, uz koje i EBRD ima udio od 24 posto, najprije uglavnom izvozio sirovu suncokretovu ulje, a onda je prije nekoliko godina pokrenuo vlastitu rafinaciju i pakiranje. Do pojava novoga konkurenta Dijamant, Invej i Banat držali su 90 posto tržišta, a sad Victoria Oil ima tržišni udio veći od 30 posto.

Konkurenti su tvrtku optuživali za dampinške cijene, zbog čega su svi morali korigirati cijene. Dovoljno je sjetiti se koliko je potresa na hrvatskom tržištu izazvala samo najava Victoria Oila prije nekoliko godina da pregovara o ulasku na njega, nakon čega je Zvijezda hitno pokrenula akciju u kojoj je cijenu litre ulja snizila s 13,99 na 9,99 kuna.

Osim u Srbiji Victoria Oil, koji je lani ostvario ukupni prihod od 68 milijuna eura, najveći je igrač u regiji. Lani je izveo 60-ak posto ukupne proizvodnje ulja Iskon. Među njegovim su najvažnijim izvoznim tržištima Austrija, Slovačka, BiH, Crna Gora, Makedonija, Švicarska, Mađarska i Grčka.

U BiH nema mnogo proizvođača ulja, samo jedan, ali vrijedan. Bimal iz Brčkoga, u vlasništvu Ilije Studena i austrijskog Seed Oil Holdinga koji drži većinski udio, 20 je posto veći od čepinske uljare, ali mnogo profitabilniji. U BiH drži lidersku poziciju i njegovi su glavni konkurenti mađarski Floriol, koji je jak i u Hrvatskoj, te Agrokorovi Zvijezda i Dijamant. Bimal je lani ostvario sedam milijuna eura prihoda, a daljnji razvojni put vide, kažu u kompaniji, na tržištu Bliskog istoka.

Gledajući iz regionalne perspektive, a regija su u ovom slučaju Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, uvjerljivi je lider Victoria Oil, zatim Agrokor sa Zvijezdom i Dijamantom pa Bimal. Makedonija je već drugačije tržište. Ondje, kao i na Kosovu, više od 50 posto drži domaći Brilijant, a u Sloveniji Gea.

Snaga je Zvijezde kao lidera na hrvatskom tržištu u brendu i Konzumovoj maloprodaji i veleprodaji, no očekuje se da će Agrokorova uzdanica neizbježno gubiti tržišni udio pod utjecajem jakih konkurenata iz regije i drugih europskih zemalja. Bojić smatra da će nakon ulaska u EU cijena ulja u veleprodaji biti jedan euro, a u maloprodaji neće prijeći 10 kuna. Više će se uvoziti iz Mađarske i Slovačke, ali i iz Srbije i BiH, koje nemaju carinu na uvoz ulja u EU, što će pogoditi sve igrače na tržištu, posebno Zvijezdu, koja se navikla raditi s visokim maržama. Gea, bivši ABN, stoga se planira usredotočiti na ekološko hladno prešano i fizikalno rafinirano ulje s kojim može postići višu cijenu na europskom tržištu.

U kontekstu sirovine najjači je igrač u regiji Mađarska, slijedi Srbija pa Hrvatska.

Primjerice, sirovina kojom se Srbija koristi za proizvodnju ulja s vlastitih je površina. U 2012. izvezli smo sirovoga suncokretova ulja u vrijednosti od 22,8 milijuna dolara, od čega smo trećinu izvezli u Hrvatsku. Jestivoga suncokretova ulja izvezli smo u vrijednosti od 96 milijuna dolara, a u Hrvatsku samo sedam posto od te vrijednosti, kažu u Privrednoj komori Srbije.

Iz toga i podatka da se kompanija poput Victoria Oila okrenula finalnoj proizvodnji i izvozu, a da trenutačno vrlo malo izvozi u Hrvatsku, jasno je gdje još ima prostora za rast. Za nekoliko godina na hrvatskom bi tržištu, smatra Bojić, glavni igrači, uz i dalje jaku Zvijezdu, mogli biti upravo najveći regionalni igrači Victoria Oil i Bimal. Robne marke dosad su uzele 15-ak posto tržišta, no i one bi mogle još jako rasti pod utjecajem recesije, a u njima se posebno jakim pokazao Bimal. Tvornica ulja Čepin mogla bi se uspeti na treće mjesto u dvije-tri godine, ako se Pipuniću poslože sve karte.