Zahtjevna direktiva IPPC

U organizaciji poslovnog tjednika Lider i European & Corporate Strategy prošli je petak u hotelu Westin održana konferencija ‘Javni sektor i izazovi EU’, s naglaskom na promjene koje će se dogoditi u javnom sektoru nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju prvog dana srpnja ove godine. U uvodnom govoru direktor Lidera Željko Vukelić poručio je da je prilagodba zakonodavstvu EU u zadnjoj fazi i da nema mnogo vremena za promjene i usvajanje zakona.

U Uniji čak 30 posto radne snage radi u javnom sektoru, a taj dio čini čak 27 posto BDP-a zemalja članica.

Izvršna direktorica CEEP-a Milena Angelova smatra da su hrvatske kompanije svjesne prilika i opasnosti koje ih očekuju, ali istodobno moraju biti svjesne vitalne uloge svoje javne uprave i njene podrške koju je teško nadomjestiti. Također CEEP je uključen u lobiranje u vezi s mnogim direktivama koje se tiču javnog sektora, ali i općenito gospodarstva.

• Trenutačno se radi na donošenju direktiva o radnom vremenu, što je iznimno važno pitanje za radnike, ali i poslodavce. U radno vrijeme danas ulazi kompletno vrijeme provedeno na poslu uključujući pauze, što bismo htjeli promijeniti. U izradi je i direktiva o zapošljavanju mladih, što bi dodatno pokrenulo gospodarstvo. Bez tih direktiva teško će se napraviti korak prema naprijed – smatra Angelova.

Joanna Szychowska iz Europske komisije predstavila je prioritet Komisije u sljedećem razdoblju.

• Europska komisija četiri je puta pokušala donijeti direktivu o koncesijama, ali nije uspjela. Iako se to čini kao jednostavan proces, veliki su pritisci država članica, što je dosad uvijek blokiralo donošenje te vrlo važne direktive – rekla je Szychowska.

Istaknula je da će direktiva neposredno utjecati na svakodnevni život, ali će i stvoriti pravni okvir koji će donijeti sigurnost svim sudionicima koncesije. Do sada su postojala opća načela, ali su pravila bila različita od države do države.

• Cilj nam je ukinuti prepreke i omogućiti svim članicima EU da izadu na druga tržišta. Sada, za razliku od javne nabave, koncesije se nisu objavljivale javno i zbog toga netko recimo iz Mađarske nije znao za što se može natjecati u Francuskoj – dodala je.

Istaknula je da se nije riječ o nametnutoj privatizaciji javne uprave i da Europska komisija ne forsira da se dijelovi javne uprave predaju u ruke privatnicima putem koncesija. Cilj je stvaranje jedinstvenog tržišta za javnu nabavu, ali i dalje ne očekuju da će sve proći glatko. Jedan od suorganizatora Željko Ivančević, direktor European & Corporate Strategy, istaknuo je važnost uvođenja standarda CAF. Za razliku od standarda ISO kod CAF-a je laka mogućnost uspoređivanja standarda.

• U Europi postoji više od 16 tisuća ustanova koje se koriste tim standardom, a u Hrvatskoj su bila samo tri pokušaja. To nije dovoljno, a taj standard lako je kontrolirati. Treba nam šest do devet mjeseci da se uvede i ne vidim razloga zašto se to ne bi uradilo u Hrvatskoj. Osim usporedbi taj standard daje građanima na uvid i efikasnost nekog poduzeća – objašnjava Ivančević.

Cilj tog standarda je utvrditi, razviti, upravljati i poboljšati procese, a rezultati su vidljivi odmah. Bitno je da se mogu uspoređivati slični subjekti iz raznih država.

Ingo Block iz RWE-a Hrvatska istaknuo je potrebu liberalizacije tržišta energije, koja je na djelu u EU od 1998. godine. Na prvom okruglom stolu tema je bila energetska politika EU, na kojoj su sudjelovali predstavnici HEP-a, Ministarstva gospodarstva i RWE-a.

• Izašli smo s paketom energetskih zakona, a posljednji iz serije, Zakon o tržištu plina, stupio je na snagu prije dva tjedna. Također, mnogo se posvećujemo obnovljivim izvorima energije te pokušavamo slijediti europsku praksu – rekla je Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva.

Tomislav Šerić, član Uprave HEP-a, istaknuo je da Hrvatska slijedi direktivu 20-20-20 te da čak 35 posto energije dolazi iz obnovljivih izvora. Još uvijek nema mogućnosti za skladištenje te energije te je zbog tehnologije još uvijek isplativije raditi veće sustave – rekao je Šerić. Tržišno natjecanje i njegova pravila nisu strogo definirani u Europskoj uniji, upozorio je Juan Pedro Marin Arrese iz CEEP-a.

• Korektno natjecanje kompanija cilj je koji svi žele postići. Natječaji su iznimno važni i njima se postiže transparentnost, vidi se kako se novac troši – istaknuo je Arrese. S posebnim zanimanjem pratilo se predavanje Silvije Maffi o prometnim perspektivama u svijetu europskih standarda. Ona je istaknula da je upravo transportni sektor jedini zabilježio rast stakleničkih plinova te da je to problem s kojim se svi moraju uhvatiti u koštar. Moraju se napraviti globalne strategije kako bi se do 2050. staklenički plinovi smanjili za planiranih 60 posto – istaknula je Maffi.

Na okruglim stolu pridružio joj se i Oliver Kumrić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, koji je istaknuo da Hrvatska ima zastarjelu strategiju prometa iz 1999. godine, koja više nije u funkciji. U fazi smo izrade programa za promet za finansijesko razdoblje nakon ulaska u EU. Dobit ćemo otprilike 120 milijuna eura za taj program u prvih šest mjeseci, a kasnije bi se na godinu trebali dobivati oko 30 posto od sredstva iz fondova – rekao je Kumrić.

Uvod u panelnu raspravu, o zaštiti okoliša, napravio je Christian Beuzel iz Nijhuis Watter Technologija. Okruglim stolom dominirala je tema direkttive IPPC, koju 200-tinjak postrojenja treba ispuniti kako bi mogla nastaviti raditi. To je iznimno zahtjevna direktiva i zaduženi smo za izdavanje dozvola koje jamče da su ispunjeni traženi uvjeti. Od 200 hrvatskih postrojenja, njih 30 ima dozvolu. Još 109 postupaka je u tijeku, a oni koji ne dobiju dozvolu bit će zatvoreni i neće moći raditi. Problem je da, ne budemo li se držali regulative, slijede drakonske kazne za državu, a to nitko ne želi – rekao je Domagoj Stjepan Krnjak iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Frane Rogoznica iz C.I.O.S.-a ističe da su oni spremni za dolazak konkurencije nakon otvaranja granica, ali i oni žele napraviti iskorak u Europu. Imamo dvojaka iskustva. S jedne strane moramo ispuniti sve uvjete koje se stavljaju pred nas, a s druge strane država ne pomaže dovoljno da bi se to napravilo – istaknuo je Rogoznica. Za kraj je poručio da se konkurencije ne boje, ali očekuje da će za sve vrijediti isti uvjeti poslovanja.