Aerogel je najlakši materijal na svijetu

Novi materijal mogao bi postati neprocjenjiv u obrani od zagađenja. Naslov najlakšeg materijala na svijetu, aerografit, je svoju krunu morao prepuštati novom prvaku – aerogelu izrađenom od grafena. Istraživački tim iz kineskog Sveučilišta Zhejiang University, koji vodi profesor Gao Chao, stvorio je ultralaki aerogel rjedi od helija, a gustoća mu je upola manja od vodika. Premda je prvi aerogel još 1931. godine stvorio američki kemijski inženjer Samuel Stephens Kistler, tek su nedavno ti materijali snažnije zaintrigirali znanstvenike. Tzv. ‘aerogel višezidnih ugljičnih nanocijevi (eng. multiwalled carbon nanotube – MCNT), koji zovu ‘smrznutim dimom’ jer ima gustoću od 4 mg/cm³, izgubio je titulu najlakšega svjetskog materijala u 2011. godini jer ga je nadmašio materijal mikrorešetki s gustoćom od 0,9 mg/cm³. Nije prošlo ni godinu dana kada ga je s trona skinuo aerografit gustoće 0,18 mg/cm³. Novi aerogel, koji je stvorio tim kineskih istraživača, ima pak gustoću od samo 0,16 miligrama po kubičnom centimetru.

U stvaranju najlakšeg materijala na svijetu profesor Gao Chao poslužio se najčudesnijim materijalom današnjice – grafenom. Inovativnom metodom uspio je srušiti rekord te stvoriti materijal za koji kažu da je iznimno snažan i veoma elastičan. Njegova bi svojstva mogla itekako pomoći u primjerice, čišćenju naftnih mrlja u moru. – Dođe li do onečišćenja mora uljem, aerogel možemo raspršiti u vodu i on će brzo upiti ulje. I aerogel i upijeno ulje zahvaljujući svojoj elastičnosti mogu se reciklirati – navodi Gao. Znanstvenici upravo istražuju dodatne potencijale aerogela. Nadaju se da će učinkovitost pokazati i u energetici kao izolator, u prijevozu kao katalizator te, općenito, kao vrijedan materijal.

Zdravlje djece ovisi o ljepoti roditeljica. Zaključak je to do kojeg se može doći generaliziranjem rezultata istraživanja velikih sjenica (lat. Parus major) objavljenom u časopisu ‘Frontiers in Zoology’. Znanstvenici češkog Sveučilišta Palacky zamijenili su ptiće dviju sjenica različita izgleda (razlikovale su se prema pravilnosti crnog i bijelog perja) i našli vezu između težine njihove djece i crnih pruga njihovih majki. Što je pruga pravilnija, djeca su bolje napredovala. Izgled bijele pruge na obrazu odraslih sjenica ukazuje pak, zaključili su, na imunološku otpornost njihovih ptića. Sjenice su, usput, poznate kao monogamne ptice, a i ženke i mužjaci odlikuju se žarkim perjem. Za razliku od majki, uzorak na obrazu i pruge na tijelu očeva, misle znanstvenici, nemaju veze sa zdravljem djece. Ipak, mužjaci sjenica već su otprije postali popularni među znanstvenicima zbog svoje lukavštine. Kad su im ženke na vrhuncu plodne faze, veliki mužjaci sjenice pjevaju mnogo dubljim glasom nego inače. Tako postaju još uspješniji u zavođenju. Znanstvenici se zezaju da je i slavni Barry White učio od sjenica.

Tržište telemedicine jedno je od onih koja najbrže rastu i očekuje se da će do 2016. dosegnuti vrijednost od 27 milijardi dolara. Gotovo nema tehnološke kompanije na svijetu koja mu se nije okrenula. Cisco, Intel, Google, IBM, Microsoft i slični IT divovi slobodno se mogu nazvati i ‘zdravstvenim’ kompanijama. U sektoru brige o zdravlju galopiraju i svi vođeci telekomi, poput AT&T-a, Vodafonea, Orangea, Telefonice, nudeći svoja m-health rješenja. Sve u svemu, gotovo da nema tehnološke kompanije na svijetu koja se nije okrenula e-zdravstvu. I ne samo to, većina ga stavlja među prioritete kada se govori o trendovima u budućnosti.

GE Healthcare, zdravstvena divizija General Electrica, i Intel oformili su ‘joint venture’ i zajedno uložili u istraživanje i razvoj tzv. kućne zdravstvene tehnologije koja liječniku omogućuje da nadgleda pacijenta dok je kod kuće. Nakon toga je u ‘joint venture’ s GE Healthcareom, jakim distributerom u području zdravstva, ušao i Microsoft, koji ima i svoje rješenje ‘HealthVault’, tj. osobni zdravstveni informacijski sustav. S radnja Googlea i IBM-a rezultirala je time da pacijenti mogu s pomoću IBM-ova sustava prebaciti podatke sa svojih medicinskih uređaja (tlakomjer, uređaj za mjerenje glukoze) na Googleov online osobni zdravstveni karton. Čak i pacijentima u Hrvatskoj uglavnom su vidljive samo dvije perjanice sustava – e-recept i e-uputnica u biokemijski laboratoriji, jer su unijete bitnu promjenu i unaprijedile način doticaja sa zdravstvenim sustavom. Upravo je počelo i elektroničko upućivanje na izvanbolničke specijalističko-konzilijarne pregledne i u bolnice, što uključuje i elektroničko otpusno pismo, odnosno nalaz specijalista proizvođači potrošačke elektronike poput Philipsa napuštaju taj biznis i posvećuju se medicinskom sektoru.

Broj ‘online pacijenata’ te hipohondara koji s pomoću pametnih mobilnih uređaja i aplikacija mogu brže zadovoljiti glad za pravodobnim informacijama raste proporcionalno s rastom tehnoloških mogućnosti e-zdravstva. Tržište telemedicine jedno je od onih koja najbrže rastu i očekuje se da će do 2016. dosegnuti vrijednost od 27 milijardi dolara. Najrazvijenije je u Americi gdje se generira 50-ak posto ukupnoga svjetskog poslovanja u sektoru ICT-a u zdravstvu i dalje se snažno razvija u području liječničkih i specijalističkih usluga s udaljene lokacije, videokonzultacija i kućne zdravstvene njege. U Europi i Aziji potencijal za razvoj e-zdravstva, kažu u Ciscu, jako je velik, osobito u rješenjima za nadzor pacijenata i zdravstvenu skrb na daljinu za ruralne krajeve.

Područjem e-zdravstva dominiraju, kažu u Ericssonu, skandinavske zemlje, poglavito Danska, u kojoj je integriran kompletan zdravstveni sustav te primijenjene mnoge usluge, poput e-naručivanja, e-recepta ili e-uputnice, i koja intenzivno radi na definiciji nacionalnog programa mobilnog zdravlja. U SAD-u, zbog najvećih troškova zdravstva u svijetu, najintenzivnije se radi na primjeni različitih ICT rješenja kako bi se uporabom ICT-a optimizirao cijeli sustav.

No iako još nije razvijeno kao u Americi, e-zdravstvo najbrže je rastuća grana zdravstvene industrije u Europi. Zašto svi ulaze u zdravstvo? ICT u zdravstvu vrlo je izazovan i zahtjevan jer su zdravstveni sustavi među najkompleksnijima. S druge strane, sve države, koliko god stisnute proračune imale, nemaju alternative pred ulaganjem u informatizaciju zdravstva jer se njome uz veću efikasnost i zadovoljstvo korisnika dugoročno postižu i velike usluge.

Jedan od IT divova koji su rano ušli u područje e-zdravstva jest i Cisco Systems, globalni lider u mrežnim tehnologijama. To je i logično jer je za sigurnu komunikaciju između različitih zdravstvenih institucija potrebna jaka i sigurna mreža. Cisco u portfelju ima i nekoliko rješenja pod nazivom ‘Care-at-a-Distance’ koja uključuju tehnologije za konzultacije na daljinu pacijenta s liječnikom ili između samih liječnika putem web- ili videokonferencija. Razvili su i tehnologiju Cisco HealthPresence koja integrira HD video i audio te još neki medicinski uređaj (za mjerenje tlaka, šećera u krvi itd.) i kolaboracijske alate.

Unatoč pokrenutim projektima, stanje informatike u zdravstvu u Hrvatskoj još je daleko od zadovoljavajućega. Znatno smo ispod svjetskog prosjeka izdvajanja za informatiku u zdravstvu koji iznosi 3,2 posto, a jednako porazno zvuči podatak da Hrvatska trenutačno u bolnicama zapošljava oko 180 informatičara, što je znatno manji postotak od 2,9 posto ukupno zaposlenih u bolnicama na globalnoj razini.

Cisco istraživanje pokazalo je da je 74 posto korisnika otvoreno prema opciji virtualnog posjeta liječniku (videochat, tekstualne poruke i sl.) unatoč uvriježenu mišljenju da je susret oči u oči s liječnikom nezamjenjiv. Gotovo polovina korisnika nema ništa protiv dijeljenja i dobivanja informacija o zdravlju putem kanala društvenih mreža, no pitanje o sigurnosti podataka i dalje se postavlja. Neki od ključnih nalaza studije pokazuju da većina korisnika nema problem s tim da svi njihovi zdravstveni podaci budu dostupni u oblaku, osim korisnika u Njemačkoj i Japanu. Zanimanje za primanje informacija o zdravstvenom stanju na mobilnim uređajima rapidno raste i broj jedan je na listi interesa korisnika u Meksiku, Brazilu i Kini.

Mobilno zdravstvo samo naglašava upotrebu mobilnih tehnologija s pomoću kojih je moguće ostvarivati kontakt s profesionalcima ili pacijentima sličnima sebi. Od rješenja koja su već danas dostupna, treba istaknuti, kaže Mario Ravić, menadžer za rješenja u m-zdravstvu u Ericssonu Nikoli Tesli, nadzor na daljinu pacijenata, socijalne grupe za pacijente, videopozive za konzultacije s medicinskim osobljem, različite fitness-aplikacije, a trend se nastavlja u smjeru personalizirane medicine.

Svaka tehnologija nije primjenjiva svagdje u istom trenutku jer su prioriteti zdravstvenih sustava diljem svijeta različiti, ali trend starenja populacije posvuda je prisutan te za sobom povlači veće izdatke za zdravstvo i nameće potrebu za inovacijama.

Bežične mreže postaju vrlo popularne u bolnicama. Kada su one dostupne, liječnici i medicinske sestre mogu upotrebljavati tablete i druge mobilne uređaje u bilo kojem dijelu bolnice te primati pacijentove nalaze i druge važne informacije. Osim toga, i pacijenti se u bolnicama žele koristiti mobilnim uređajima, a bežične mreže rabe se i tako da se s pomoću tehnologije RFID prati gdje se nalazi skupa medicinska oprema – kažu u Ciscu, dodajući da su u tijeku brojni zanimljivi projekti u vezi s e-zdravstvom, od novih tehnologija poput senzora, softvera, uređaja ‘point-of-care’, sustava nabave lijekova, elektroničkih nalaza, web-alata, medicinskih uređaja i drugih novih ideja, a jedan od glavnih trendova je mobilnost.

U Hrvatskoj se već neko vrijeme radi na uvođenju e-zdravstva, odnosno nekih rješenja. Ericsson Nikola Tesla strateški je partner u informatizaciji našega nacionalnog sustava zdravstva te kreira i primjenjuje bolničke i sustave mobilnog zdravstva, za što je u korporaciji Ericsson odgovoran i na globalnoj razini. Njihov bolnički informacijski sustav, koji je primijenjen u više bolnica u Hrvatskoj i BiH, potpuno informatizira poslovne procese u bolnici, čime se smanjuje mogućnost pogreške, ubrzava procesi i omogućuje podizanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Centralni informacijski sustav zdravstva RH (CEZIH) podupire, kaže Darko Gvozdanović, kompanijski menadžer ENT-a za rješenja u e-zdravstvu, tri isprepletene domene: medicinsku, javnozdravstvenu i upravljačku. Pacijentima su uglavnom vidljive samo dvije perjanice sustava, e-recept i e-uputnica u biokemijski laboratorij, jer su unijele bitnu promjenu i unaprijedile način doticaja sa zdravstvenim sustavom. Upravo se počeo primjenjivati još jedan važan mehanizam, elektroničko upućivanje na izvanbolničke specijalističko-konzilijarne preglede i u bolnice, što uključuje i elektroničko otpusno pismo, odnosno nalaz specijalista.

Cisco Systems, globalni lider u mrežnim tehnologijama, jedan je od IT-a koji su rano ušli u područje e-zdravstva, a upravo razvijaju nove tehnologije poput senzora, softvera, uređaja ‘point-of-care’, sustava nabave lijekova, elektroničkih nalaza, web-alata, medicinskih uređaja i drugih novih ideja. Jedan od glavnih trendova je, ističu, mobilnost.