Foto: Liderova arhiva

št to god mislili o njoj, Europa je intelektualno i ekonomski najjača regija na svijetu. Naravno, kao i ostale regije, pogodila ju je recesija i kriza, u njoj ima i nerazvijenih i siromaških zemalja čiji su stanovnici na rubu bijede. Međutim, u globalu, jedna je od najrazvijenijih regija. Da bi poboljšala svoju konkurentnost i podignula je na još veći razinu, planirala je proračun od 80 milijardi eura kojim bi pod nazivom ‘Horizon 2020’ (hrv. Horizont 2020.) financirala znanost i inovativnost.

Idea je nastala sada već davne 2005., u vrijeme samita u Barceloni na kojem su se sudionici sredozemnih zemalja obvezali na povećanje napora za smanjenje onečišćenja Sredozemlja. Tada je nazvana ‘Inicijativa Horizon 2020’, a godinu dana poslije na konferenciji u Kairu projekt je prihvaćen pod nazivom ‘Horizon 2020’. Ponajprije je bio namjen zaštiti okoliša, gradnji objekta za pročišćavanje i praćenje te istraživanje čistoće okoline. Sredinom 2012. raspisan je natječaj u ‘Okvirnom programu 7’, čija je uloga stvoriti premosnicu prema novom programu, a do kraja 2013. prihvatit će se cjelokupan zakonodavni okvir koji će regulirati pravnu i tehničku stranu njegove primjene.

Važno je da korisnici mogu očekivati znatno pojednostavnjenje pravila sudjelovanja u projektima ‘Horizon 2020’ u odnosu na postojeće okvirne programe. To se posebice odnosi na ‘Okvirni program 7’, koji je dosad korisnicima stvorio mnogo administrativnih i financijskih problema pri provedbi projekata, a hrvatska vlada u tu je svrhu zaposlila 232 stručnjaka koji bi bili stimulirani da pomažu u izradi dobrih projekata. Ipak, postoji bojazan da zbog ekonomske krize i štednje proračun ‘Horizona 2020’ bude smanjen za pola. Ostvare li se crne prognoze, umjesto 80 iznosit će 40 milijardi eura.

Natječaj za sudjelovanje u tom projektu bio je objavljen u svim hrvatskim županijama, a krajnji rok za prijavu bio je 6. ožujka 2013.; prema tome zatvoren je prije nekoliko tjedana. Kao ravnopravna članica Unije od 1. srpnja, Hrvatska će sudjelovati u definiranju svih budućih regulativa, strategija i planova za jačanje inovacijskih potencijala Europske unije. Iako je već godinama uključena u ‘Okvirne istraživačke programe’, kao punopravna članica moći će bolje iskoristiti sve pogodnosti zajedničkog ‘Europskog istraživačkog prostora’, lakše aplikirati za znatne financijske potpore te, naravno, sudjelovati u svim aktivnostima koje vode jačanju veza znanstvenih istraživanja, razvoja novih tehnologija i inovacija, a time i povećanju konkurentnosti nacionalnoga gospodarstva.

Sve će te pogodnosti biti bolje iskorištene ako postoji jasan strateški okvir razvoja znanosti, prioritetski industrijskih sektora i kvalitetan nacionalni inovacijski sustav kao okvir za poticanje svih inovacijskih potencijala u zemlji.

U Hrvatskoj očito postoji prilično veliko zanimanje za financiranje projekata iz europskih fondova, što se očituje i u traženju PIC (Participant Identification Number) brojeva, kojih je do početka 2012. zatražilo 240 organizacija, a prema planu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, do kraja 2013. moglo bi biti do 350 hrvatskih organizacija koje bi traženjem PIC brojeva iskazale zanimanje za sudjelovanje u ‘Horizonu 2020’. Prema prosjeku uspješnosti, koji u Hrvatskoj iznosi 17,32 posto, Lijepa Naša malo je ispod europskog prosjeka koji iznosi 21,86 posto, ali malo više od prosjeka zemalja kandidata od 16,76 posto.

Od 218 ugovorenih projekata s hrvatskim sudionicima, najuspješniji su bili hrvatski sudionici u području ‘Istraživanja u korist malih i srednjih poduzeća’ (SME) u kojem su ugovorili 30 projekata. Prema uspješnosti slijede područja ‘Hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija’ s 23 projekta te ‘Informacijske i komunikacijske tehnologije’ s 22. Hrvatski partneri bili su uspješni i u područjima ‘Ljudi’ (akcije Marie Skłodowska Curie) i ‘Okoliš’ (po 20 projekata), ‘Transport’ (18), ‘Istraživačke infrastrukture’ (13), ‘Istraživački potencijal’ i ‘Zdravlje’ (12) te Energija (11).

U potprogramu ‘Ideje’ hrvatski sudionici nisu bili tako uspješni, pa je tek u studenom 2012. dodijeljen prvi projekt Europskog znanstvenog vijeća za etablirane znanstvenike. Manje od pet projekata ugovoreno je u područjima ‘Regije znanja’ (3), ‘Međunarodna suradnja’ (3), ‘Svemir’ (4) i ‘Znanost i društvo’ (4), a manje od deset projekata u područjima ‘Sigurnost’ (6), ‘Nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije’ (6) te ‘Društveno-ekonomske i humanističke znanosti’ (8).

U Hrvatskoj se očituje i velik nerazmjer projekata po regijama. Gotovo 80 posto svih hrvatskih projekata je iz Zagreba, po 5 posto je iz Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije, a ostalih 10 posto raspršeno je po ostalim hrvatskim županijama. Natječaj je zatvoren i treba se nadati da je Hrvatska pokazala snagu i inovativnost prema razvoju. Jedna od nasa za društveni boljšak možda nam je upravo ‘Horizon 2020’ ili ‘Horizont’, ‘Obzor’, dobro razrađen program koji omogućuje da se kreativni potencijali usmjere u podizanje konkurentnosti gospodarstva, ekonomski rast i veće zapošljavanje.

Hrvatsko je članstvo u EU na obzoru koji nam otvara tržište od 500 milijuna ljudi, a mi ga trebamo iskoristiti.

Ciljevi ‘Horizonta 2020’ Program bi od 2014. do 2020. trebao postići nekoliko ciljeva: – Ojačati znanstvenu poziciju EU poticanjem najviše razine istraživanja s gotovo 24,6 milijardi eura – S gotovo 18 milijardi eura ojačati ulogu i vodstvo industrije u inovacijama s pomoću velikih ulaganja u ključne tehnologije i olakšavanje pristupa izvorima financiranja malim i srednjim poduzetnicima – S 31,8 milijardi eura osigurati rješavanje najvažnijih problema europskih građana koji se odnose na klimatske promjene, pojeftinjenje obnovljivih izvora energije, sigurnost hrane, održivost poljoprivrede, zdravlje, rješavanje problema vezanih uz transport i promet.