Što god mislili o njoj, Europa je intelektualno i ekonomski najjača regija na svijetu. Naravno, kao i ostale regije, pogodila ju je recesija i kriza, u njoj ima i nerazvijenih i siromašnih zemalja čiji su stanovnici na rubu bijede. Međutim, u globalu, jedna je od najrazvijenijih regija. Da bi poboljšala svoju konkurentnost i podignula je na još veći razinu, planirala je proračun od 80 milijardi eura kojim bi pod nazivom ‘Horizon 2020’ (hrv. Horizont 2020.) financirala znanost i inovativnost.
Idea je nastala sada već davne 2005., u vrijeme samita u Barceloni na kojem su se sudionici sredozemnih zemalja obvezali na povećanje napora za smanjenje onečišćenja Sredozemlja. Tada je nazvana ‘Inicijativa Horizon 2020’, a godinu dana poslije na konferenciji u Kairu projekt je prihvaćen pod nazivom ‘Horizon 2020’. Ponajprije je bio namijenjen zaštiti okoliša, gradnji objekata za pročišćavanje i praćenje te istraživanje čistoće okoline. Sredinom 2012. raspisan je natječaj u ‘Okvirnom programu 7’, čija je uloga stvoriti premošću prema novom programu, a do kraja 2013. prihvatit će se cjelokupan zakonodavni okvir koji će regulirati pravnu i tehničku stranu njegove primjene.
Važno je da korisnici mogu očekivati znatno pojednostavnjenje pravila sudjelovanja u projektima ‘Horizon 2020’ u odnosu na postojeće okvirne programe. To se posebice odnosi na ‘Okvirni program 7’, koji je dosad korisnicima stvorio mnogo administrativnih i financijskih problema pri provedbi projekata, a hrvatska vlada u tu je svrhu zaposlila 232 stručnjaka koji bi bili stimulirani da pomažu u izradi dobrih projekata.
Ipak, postoji bojazan da zbog ekonomske krize i štednje proračun ‘Horizon 2020’ bude smanjen za pola. Ostvare li se crne prognoze, umjesto 80 iznosit će 40 milijardi eura. Natječaj za sudjelovanje u tom projektu bio je objavljen u svim hrvatskim županijama, a krajnji rok za prijavu bio je 6. ožujka 2013.; prema tome zatvoren je prije nekoliko tjedana.
Kao ravnopravna članica Unije od 1. srpnja, Hrvatska će sudjelovati u definiranju svih budućih regulativa, strategija i planova za jačanje inovacijskih potencijala Europske unije. Iako je već godinama uključena u ‘Okvirne istraživačke programe’, kao punopravna članica moći će bolje iskoristiti sve pogodnosti zajedničkog ‘Europskog istraživačkog prostora’, lakše aplicirati za znatne financijske potpore, naravno, sudjelovati u svim aktivnostima koje vode jačanju veza znanstvenih istraživanja, razvoja novih tehnologija i inovacija, a time i povećanju kompetitivnosti nacionalnoga gospodarstva. Sve će te pogodnosti biti bolje iskorištene ako postoji jasan strateški okvir razvoja znanosti, prioritetnih industrijskih sektora i kvalitetan nacionalni inovacijski sustav kao okvir za poticanje svih inovacijskih potencijala u zemlji.
U Hrvatskoj očito postoji prilično veliko zanimanje za financiranje projekata iz europskih fondova, što se očituje i u traženju PIC (Participant Identification Number) brojeva, kojih je do početka 2012. zatražilo 240 organizacija, a prema planu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, do kraja 2013. moglo bi biti do 350 hrvatskih organizacija koje bi traženjem PIC brojeva iskazale zanimanje za sudjelovanje u ‘Horizonu 2020’. Prema prosjeku uspješnosti, koji u Hrvatskoj iznosi 17,32 posto, Lijepa Naša malo je ispod europskog prosjeka.
Nanotehnologija je ušla na velika vrata na svjetsku pozornicu i najavila da se na nju mora ozbiljno računati u svim ulogama. Nije riječ samo o revolucionarnim novim metodama i njihovoj primjeni na svim područjima, od građevinarstva, medicine, zaštite okoliša do energetike i zaštite ljudskog rada, nego i o početku ozbiljnog povezivanja i stvaranja klastera koji će, nedvojbeno, još više pomaknuti granice razvoja. Svakako je najozbiljniji takav pokušaj centar za inovacije i primjenu MINATEC u francuskom Grenobleu koji se posljednjih godina nametnuo kao glavno središte stručnjaka, studenata i tehnologije utemeljene na svičnim spojevima.
U tome nekada mondenom francuskom turističkom gradu sve podsjeća na prve dane stvaranja Silicijske doline u Kaliforniji, koja je s vremenom postala zaštitni znak budućnosti. ‘Mi ćemo istraživati, stvarati, a proizvodnju ćemo prepustiti vama’, poručili su iz tog istraživačkog središta. Zato ne začuđuje što se u Grenobleu od četiri od deset zaposlenika bavi istraživanjem i dizajnom, a proizvodnjom samo jedan-dva zaposlena; čak 80 posto ulaganja u klaster namijenjeno je inovacijama.
Još je uspješniji zbog svojih strukturnih projekata i uključenosti lokalne vlasti u razvoj klastera, ljudskoga i socijalnog kapitala kojim raspolaže te svakako istraživanja. Osim inovacija i novih proizvoda u mikrotehnologiji i nanotehnologiji, prednost je tog klastera njegov pozitivni utjecaj na osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća te protok znanja i informacija. Grenoble je pokazao i koliko je važno osmisliti dugoročnu strategiju razvoja klastera, ulagati u istraživanje i obrazovanje te javno ulagati u infrastrukturu, istraživanje i razvoj.
Istraživački centar u Grenobleu danas izgleda poput supermodernog, posebno dizajniranoga hotelskog kompleksa koji se prostire na čak 45 tisuća četvornih metara. Projektirala ga je poznata Grupa 6, a opremu je isporučio Ciatov sustav. Centar ima velik godišnji proračun. Taj novac daju zainteresirane kompanije, francuski Državni fond za razvoj novih tehnologija, regija Rhône-Alpes i drugi. U toj je regiji smješten MINATEC, prvi europski centar izvrsnosti za mikrotehnologiju i nanotehnologiju, za koji kažu da je drukčiji od svih drugih središta za istraživanje i razvoj u Europi.
